M.L.B.

VLADA PREDLOŽILA ZAKON

Otpis kamate privrednicima koji plate dug

Vlada Crne Gore danas je utvrdila Predlog zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.

Kako je saopšteno iz Vlade, predloženo zakonsko rješenje će omogućiti otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra 2024. godine i koji u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug.

“Kako je naglašeno u diskusiji, pravo na otpis kamate poreski dužnik ostvaruje na osnovu zahtjeva za otpis kamate, nakon čega Poreska uprava donosi odgovarajuće rješenje. Ovaj zakon će, takođe pomoći poreskim obveznicima da izbjegnu brojne probleme koji mogu nastati zbog poreskog duga (blokada računa, dugoročna nelikvidnost i sl.), te će obezbijediti preduslove za redovno izmirenje poreskih obaveza u narednom periodu”, saopšteno je iz Vlade.

Kako je rečeno tokom rasprave, ciljevi ovog Zakona su smanjenje poreskog duga; brža naplata budžetskih prihoda po osnovu naplate poreskog potraživanja; izbjegavanje posledica koje poreski obveznici mogu imati zbog poreskog duga, kao i obezbjeđivanje dugoročne likvidnosti poreskih obveznika, dok su očekivanja značajno smanjenje poreskog duga, likvidniji poreski obveznici i uvećanje naplate zaostalih poreskih potraživanja.

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza. 

Kako se navodi u saopštenju, predloženim zakonskim rješenjem rokovi izmirenja novčanih obaveza između privrednih subjekata, kao i rokovi izmirenja novčanih obaveza između javnog sektora i privrednih subjekata u potpunosti se usklađuju sa Direktivom 2011/07/EU o borbi protiv zakašnjelog plaćanja u komercijalnim transakcijama.

“U tom smislu, skratiće se rokovi izmirenja novčanih obaveza, što će dovesti do poboljšanja poslovnog ambijenta i obezbijediće bolju likvidnost posebno u sektorima malih i srednjih preduzeća koji trpe značajne posljedice usljed neizmirivanja novčanih obaveza u roku. Postojeći zakon, takođe, ne definiše pojmove postupka naplate za nesporna potraživanja, zadržavanje prava vlasništva i transparentnosti koje predviđa navedena Direktiva, pa se novim zakonskim rješenjem ovi pojmovi adekvatno transponuju u naše zakonodavstvo”, saopšteno je iz Vlade.

Pored ostalog, predloženim rješenjem smanjuje se iznos posebne naknada za troškove prouzrokovane povjeriocu dužnikovim zakašnjenjem sa izmirenjem novčane obaveze u komercijalnim transakcijama sa 50 eura na 40 eura, u skladu sa Direktivom koja propisuje minimum od 40 eura.

“U diskusiji je naglašeno da će primjena novog zakona doprinijeti poboljšanju gotovinskih tokova sektora preduzeća i obezbijediti adekvatnu primjenu mjera koje povjeriocima omogućavaju da u potpunosti ostvare prava u skladu sa zakonom. Takođe, doprinijeće poboljšanju likvidnosti u sektoru malih i srednjih preduzeća, a biće obezbijeđen i efikasniji nadzor nad sprovođenjem zakona”, saopšteno je iz Vlade.
 
Vlada je utvrdila Predlog zakona o organskoj proizvodnji sa Izvjestajem sa javne rasprave. Donošenjem ovog zakonskog rješenja uređuju se načela organske proizvodnje, opšta i posebna pravila koja se odnose na organsku proizvodnju, označavanje i reklamiranje, distribuciju, stavljanje u promet, uvoz i izvoz, sertifikaciju, službene kontrole, kao i druga pitanja od značaja za organsku proizvodnju.

“Imajući u vidu da je Evropska komisija 2021. godine usvojila Akcioni plan razvoja organske proizvodnje, sa ambicioznim ciljem da udio organske proizvodnje u ukupnim obradivim površinama do 2030. godine dostigne 25%, kao i činjenicu da se od donošenja prethodnog zakona o organskoj proizvodnji 2013. godine pa sve do danas nijesu vršile njegove izmjene i dopune, donošenje novog zakona o organskoj proizvodnji i relevantnih podzakonskih akata je bio logičan slijed”, saopšteno je iz Vlade.
 
Usvojena je i Analiza institucionalnog i regulatornog okvira za poslovanje javnih preduzeća i privrednih društava u većinskom vlasništvu države.
 
Vlada je usvojila Informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore.