- Izbori 2024
- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
13. 09. 2024. 12:40
Stiže nevrijeme, pada prvi snijeg
Njemačka meteorološka služba (DWD) upozorava da će jug i istok Bavarske u narednih nekoliko pogoditi jake kiše i oluje.
U okrugu Berhtesgadener Land, na samom jugoistoku zemlje, do nedelje bi moglo da dođe do olujnog nevremena i ogromnih padavina sa 80 do 120 litara kiše po kvadratnom metru.
Upozorenje o teškim vremenskim prilikama izdato je za nekoliko okruga u alpskom regionu.
„Početak zime“
Neprekidna kiša se očekuje od petka u pojasu od Lužice preko Češke Šume do istočnog ruba Alpa.
U Alpima će padati snijeg na visinama „između 1.300 i 1.500 metara, tako da je značajan početak zime neizbježan u planinama“, rekao je meteorolog DWD-a Niko Bauer.
Tokom noći s četvrtka na petak već je padao prvi snijeg na većim nadmorskim visinama, posebno na Cugšpicu. U narednim danima moglo bi da bude i do pedeset santimetara novog snijega, a postoji opasnost od „lomljenja drveća ili većih grana pod težinom snijega“, upozorava DWD.
Kiše su izazvane rijetkim vremenskim prilikama u kojima se topao vazduh iz mediteranskog regiona susreće sa polarnim hladnim vazduhom u alpskom regionu.
Mnogo vlage sa nedavno veoma zagrijanog Mediterana doprinjelo je tome u izuzetnoj mjeri u slučaju ciklona „Anet“.
Pogođeno područje prostire se na nekoliko zemalja: od istočnih Alpa i Jadrana do jugozapadne Poljske, do nedelje uveče očekuje se između 50 i 100 litara padavina po kvadratnom metru.
Od jugoistoka Bavarske preko sjeverne Austrije, Češke i zapada Slovačke do južne Poljske, u pojedinim oblastima je moguće čak i 100 do 350 litara po kvadratnom metru.
Priprema za poplave
U susjednim zemljama u toku su pripreme za moguće poplave.
„Situacija koju očekujemo u naredna četiri, a možda i pet dana je, nažalost, veoma slična situaciji tokom velikih poplava 1997. i 2002. godine“, upozorio je češki ministar za životnu sredinu Petr Hladik.
U to vrijeme su se dogodile razorne poplave izlivanjem reka Odre i Labe. „Svako ko živi u plavnim područjima treba da ima spreman prtljag za evakuaciju“, rekao je češki ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Vlasti u Poljskoj se takođe pripremaju za ekstremne poplave. Tamošnji meteorološki zavod upozorava na brz i opasan porast vodostaja rijeka.
U Vroclavu, gdje je trećina grada bila poplavljena tokom poplave Odre prije dvije decenije, tamošnji gradonačelnik sazvao je krizni štab. Najviši nivo upozorenja važi za Donju Šleziju, Šleziju i Opole.
U austrijskoj Koruškoj, obilne padavine su već izazvale porast nivoa rijeke Drave i već su preduzete mjere predostrožnosti. Putevi pored rijeke su zatvoreni jer postoji opasnost po život.
I u susjednoj Sloveniji strahuju od padavina istorijskih razmjera.
Njemačka slabo pripremljena
Kada je riječ o Njemačkoj, bez obzira na to što je veliki dio opština osjetio posledice ekstremnih vremenskih prilika u poslednjih deset godina, samo nekolicina je razvila plan za prilagođavanje posledicama klimatskih promjena.
Ovo proizlazi iz reprezentativne ankete sprovedene u okruzima, gradovima, opštinama i udruženjima opština koju je naručila Savezna agencija za životnu sredinu.
Shodno tome, 77 odsto opština je navelo da su pogođene posledicama ekstremnih vremenskih pojava, a samo 16 odsto da nije bilo takvih slučajeva.
Riječ je o obilnim kišama, dugim periodima vrućine i sušama.
Iako u 87 odsto opština doživljavaju klimatske promjene kao prijetnju, vrlo malo njih je razvilo koncept za zaštitu od posledica.
Međutim, zakon o prilagođavanju klimatskim promjenama stupio je na snagu u julu. On obavezuje savezne, pokrajinske i lokalne vlasti da razviju odgovarajuće strategije. Ali, često nedostaje finansijskih sredstava i ljudskih resursa.
ss (ard, rnd, dpa)