M.L.B.

"ARGUMENTI"

Krapović: Pokrenuću postupak razrješenja Lazarevića po sili zakona

Ministar odbrane Dragan Krapović u emisiji "Argumenti" na TVCG optužio je predsjednika države Jakova Milatovića da je odgovoran za to što jedan crnogorski kadet nije otišao na vojno usavršavanje u Hrvatsku.

Podsjetimo, Hrvatska je ranije odbila da primi na školovanje dva crnogorska kadeta na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr Franjo Tuđman” (HVU) u školskoj 2024/2025, i jednog kandidata na usavršavanje na Ratnoj školi.

Krapović navodi da je u februaru dobijen poziv za školovanje jednog kadeta, da je shodno tome predložen jedan oficir u činu majora, a da je za odlazak u Ratnu školu potrebno biti minimum u činu potpukovnik.

„Taj oficir je Savjetu za odbranu i bezbjednost predložen za redovno unapređenje. U dva navrata sam ja pisao članovima Savjeta i objavještavao ih o potencijalnim poteškoćama ako se redovno ne unaprijedi taj oficir, jer ne može biti primljen na školovanje u činu majora. Zbog političkim mimoilaženja Savjet se nije zakazivao, međutim nakon mojih apela predsjednik Skupštine (Andrija) Mandić i predsjednik Vlade Milojko Spajić su potpisali pomenutu odluku. Inače je bila praksa da nešto što bude nesporno između dvije sjednice Savjeta da bude potpisano od strane tri člana Savjeta i da se na narednoj sjednici verifikuje. U svakom slučaju predsjednik Milatović je odlučio da ne želi da potpiše tu odluku nego da čeka sjednicu Savjeta koja je bila tek 28. avgusta, nakon čega je taj vojnik unaprijeđen u čin potpukovnika“, naveo je Krapović.

Međutim, kako pojašnjava, 29. avgusta kada su se obratili Ratnoj školi u Hrvatskoj, odgovoreno im je 2. septembra odgovoreno da je rok prošao i da shodno tome tog oficira ne mogu da prime.

“To je sve ono što ja znam zvanično, ako neko ima neka nezvanična saznanja slobodno može da ih iznosi...Ja moram biti otvoren, zbog toga je konkretno došlo, jer je predsjednik Milatović odbio da potpiše tu odluku. Ne vidim razlog zašto ta odluka ne bi bila potpisana jer nije nikome sporna, usvojena je na Savjetu, oficir je danas u činu potpukovnika, da je bila potpisana u julu mi bi papire tada poslali i on bi pošao na to školovanje”, kazao je Krapović.

Krapović je kazao i da su bile pogrešne spekulacije da je slučaju neodlaska naših vojnika na školovanje u Hrvatsku riječ o nekoj političkoj odmazdi.

O razrješenju Lazarevića

Kada je riječ o smjeni načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića, ministar ističe da je pokrenuo postupak prestanka službe, ali je dodao da ne zna šta da očekuje od Savjeta za bezbjednost i odbranu.

Kako podsjeća nakon sjednice Savjeta ta tačka se nije našla u zavničnom saopštenju.

„Savjet je to odbio glasom predsjednika države i smatrao sam da je to važna informacija za sve građane. Zato sam ja i izdao saopštenje i upoznao javnost sa tim činjenicama“ , poručio je Krapović.

Proces prestanka službe za Lazovića je u toku i, kako kaže, to je upravni postupak i sada je u samom finišu.

„Kada se taj postupak okonča pred Ministarstvom, ja ću pokrenuti postupak razrješenja brigadnog generala  Lazarevića pred Savjetom za odbranu i bezbjednosta ovoga puta po sili zakona“, kazao je Krapović.

Na pitanje da li je plan da Miodrag Vuksanović zamijeni Lazarevića na poziciji načelnika Generalštaba, Krapović kaže da je predložio oficira koji odgovara toj poziciji, ali o imenima i predlogu nije želio da govori.

Kaže da je na Savjetu da donese odluku i da će tek tada odluku komentarisati i govoriti o imenima.

„Ja sam prijedlogom završio svoje nadležnosti“, kazao je Krapović.

Mediji su jutros objavili da je Krapović uputio 10. septembra naredbu organizacionim jedinicama - od Generalštaba Vojske Crne Gore, direktorima direktorata i načelnicima organizacionih jedinica u kojoj se zabranjuje "komunikacija sa članovima kabineta Savjeta za odbranu i bezbjednost kao i kabinetima ministara u Vladi Crne Gore bez njegovog odobrenja".

Krapović kaže da se u odluci pozvao na članove Zakona o državnoj upravi, a to je kaže, uradio da bi relaksirao jedan broj rukovodilaca.

“Pojedina lica iz kabineta članova Savjeta imaju ambiciju da direktno komuniciraju sa vojnim licima da razgovaraju da njima. Shodno onome što su nadležnosti i zakon jedina tačka komunikacije Savjeta i Ministarstva odbrane i Vojske je ministar odbrane. Na taj način ta gospoda su jedan broj oficira dovodili neugodan položaj. Savjet odlučuje o njihovoj karijeri, a sa druge strane su u nadležnosti ministra. Onda su bili u nelagodnom položaju”, kazao je Krapović.

O sporazumu sa Francuskom ako bude potrebno obavijestićemo i EK

Ministar je podsjetio da je nedavno Skupština Crne Gore potvrdila sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane Crne Gore i ministra odbrane Francuske o nabavci dva patrolna broda od strane Crne Gore.

Krapović kaže da ako bude potrebe za tim o sporazumu sa Francuskom Vlada će obavijestiti i Evropsku komisiju. On navodi da je naš zakon o javnim nabavkama usaglašen sa propisma EU i da se ne odnosi na međunarodne sporazume.

„Koliko mi imamo informaciju ovaj Sporazum biće ratifikova i u francuskom parlamentu“, kazao je Krapović i dodao da je sve urađeno u skladu sa zakonima Crne Gore i Francuske.

Na optužbe i sumnje o korupciji u ovom Sporazumu, Krapović ponavlja da toj priči nema mjesta.

„Na kraju krajeva postoje i nadležne institucije i svako može prema tim institucijama da pokrene inicijativu“, naveo je Krapović.

On je ponovio da je rok za potpisivanje komercijalnog ugovora 30. novembra i da će ta dva patrolna broja koštati do 120 miliona eura, kako je i predviđeno budžetom za ovu godinu.

„Ja ne mogu da kažem tačnu cifru jer je to poslovna tajna“, saopštio je Krapović.

Plate vojnika po ugovoru 630 eura, prioritet poboljšanje statusa

Zadržavanje postojećeg kadra i privlačenje novog kroz poboljšanje statusa vojnika biće prioritet Ministarstva odbrane u narednoj godini, poručio je ministar Krapović.

Kadrovska popuna je naveći izazov u Vojsci, kao i plate i uslovi života i rada. Plata vojnika po ugovoru je, kako kaže, 630 eura.

„Plate vojnika po ugovoru su na jako niskom novou i sad je vrijeme da u 2025. godini značajno unaprijedimo njihov položaj“, kazao je ministar.

Kaže i da formacija predviđa 2.300 mjesta, a sada fali oko 400 ljudi.

„Zbog svega toga Vojska nije atraktivan poslodavac“, naveo je Krapović i dodao da se to mora mijenjati.

Obavezan vojni rok dobra ideja o kojoj bi trebalo razgovarati

Svi bi kaže ministar, morali stati iz eventualnog uvođenja obaveznog vojnog roka, a o tome bi se morale povesti i šire društvene i javne rasprave.

„Cijenim da je u pitanju dobra ideja i da bi bilo dobro kada bi se mogao vratiti obavezni vojni rok, ali to podrazumijeva ogromna ulaganja kada se radi o infrastrukturi i nekim drugim logističkim stvarima“, kazao je Krapović i dodao da bi sve to morala da podrži javnost.

„U ovom trenutku ako bi se za to odlučili bile bi nam potrebne godine da to implementiramo“, poručio je
Krapović i dodao da ni u većim državama obavezan vojni rok se ne sprovodi lako.

On je saopštio i da je stav cijele Vlade da je stavljena tačka na priču o tome da na Sinjajevini bude vojni poligon. Kaže međutim i da nije lako naći adekvatnu lokalciju i dodao da su te analize u toku.

Kazao je i da ostaje pri stavu da naši vojnici dok je on ministar neće ići u rat u Ukrajini.

“Crna Gora je kroz svoju istoriju vodila odbrambene ratove nikada ofanzivne i tako treba nastaviti. Smatram da Crna Gora ne treba da učestvuje u bilo kojem ratnom sukobu van granica Crne Gore, to se odnosi i na Ukrajinu i ja dok sam ministar to neću predložiti”, poručio je Krapović.

Jadran u legalnom i legitimnom vlasništvu Crne Gore

Krapović nije htio da komentariše odluku Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, koja je Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića proglasila nepoželjnima u toj državi.

Ministar je kazao da ne želi da komentariše suverene odluke drugih država, a kada je riječ o odluci u odnosu na Bečića, kazao je da Demokrate imaju građansku i umjerenu politiku centra.

Poručio je da će Demokrate ostati na putu pomirnja koji uvažava sve žrtve jednako i koji krivicu adresira na pojedince.

Ponovio je spremnost da se sa Hrvatskom razgovara o vojnom brodu Jadran, ali kako kaže ne i o statusu broda, jer je stav o tom pitanju poznat od ranije.

“Što se tiče broda Jadran naš stav je da on pripada Crnoj Gori i da je u legalnom i legitimnom vlasništvu Crne Gore”, poručio je Krapović.