B.B. [ Mina ]

Ćalović Marković

Nema političke volje za usvajanje novog zakona o SPI

Nedostatak političke volje razlog je za neusvajanje novog zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), kazala je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović Marković, dodajući da i novoj vlasti, poput prethodne, odgovara što manje javne kontrole.

Ćalović je na konferenciji o slobodnom pristupu informacijama “Kako do boljeg zakona?”, koju je organizovao MANS, rekla da su zahvaljujući Zakonu o SPI uspjeli da dođu do ključnih podataka u vezi sa privatizacijom najvećih crnogorskih preduzeća.

“Zahvaljujući ovom zakonu pomogli smo hiljadama građana da dođu do podataka koji nijesu mogli da dobiju od državne uprave i na osnovu kojih su uspijevali da riješe svoje probleme”, dodala je Ćalović.

Ona je rekla da je od 2017. godine, kada je tadašnja vlast shvatila na koji se način koristi zakon, on promijenjen i u velikoj mjeri uništen.

“Mi se borimo da se samo vrate one odredbe koje su tada bile na snazi i koje su omogućavale znatno veću transparentnost nego što je to danas slučaj”, rekla je Ćalović Marković.

Ona je navela da su im tada najveći partneri bili predstavnici opozicije, koji su danas na vlasti.

Ćalović Marković je rekla da su u prethodne četiri godine tri vlade predložile tri predloga zakona, a da on ni danas nije usvojen.

Kako je kazala, svaki put razlog za neusvajanje bio proceduralne prirode.

“Pitanje je da li će do kraja mandata ove vlade uopšte da se dese izmjene zakona. Bojim se da neće. Bojim se da se traži izgovori, a ne rješenja”, dodala je Ćalović Marković.

Ona je podsjetila na brzinu usvajanja zakona koji su bili potrebni za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

“I kakav je bio kvalitet tih zakona, i da im je (poslanicima) bilo zabranjeno da promijene jedno jedino slovo u tim zakonima, i da su ih glasali bez ijednog prigovora, jer su tvrdili da je to u cilju ispunjenja evropskih zahtjeva”, rekla je Ćalović Marković.

Ona je kazala da zakon o SPI ima pozitivno mišljenje Evropske unije i da je usklađen sa standardima i Ustavom Crne Gore.

“I on danas ne može da bude usvojen. Mislim da je razlog tome nedostatak političke volje, ne proceduralna pitanja za koja nam tri-četiri godine objašnjavaju da su uzrok za neusvajanje zakona”, istakla je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, novoj vlasti se dopalo da funkcioniše u sistemu i na način na koji je funkcionisao prethodni režim.

“Sa što manje javne kontrole, sa što više korišćenja raznih benefita koji su im ostali u sistemu jedne zarobljene države gdje je transaparentnost bila izuzetak, a ne pravilo”, dodala je Ćalović Marković.

Aktuelna vlast "vrlo zaineteresovana" da se ne usvoji novi zakon

Ona je rekla da je aktuelna vlast “vrlo zainteresovana” da ne bude usvojen novi zakon, da ne budu objavljeni podaci o tome na koji se način sklapaju određeni udgovori.

Ćalović Marković je ocijenila da su, s obzirom na političku situaciju, velike šanse da će se ići na nove izbore i da će doći nova vlada, prije nego zakon bude razmatran.

“I da će ponovo biti povučen, i da će opet biti jedno veliko ništa”, rekla je Ćalović Marković.

Ona smatra da, ukoliko Skupština i Vlada žele da pokažu političku volju, nema razloga da se gube mjeseci na tehničkim pitanjima.

“Nadam se da na prvom jesenjem zasijedanju možemo da imamo izmjene ovog zakona. Ako tako ne bude, potvrdiće se moja sumnja da su to samo izgovori da se ne bi došlo do boljeg zakona, da se ne bi povećala odgovornost funkcionera”, rekla je Ćalović Marković.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da se pravo na pristup informacijama smatra jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama i da je ono garantovano i Ustavom Crne Gore.

On je naveo da Crna Gora ima Zakon o SPI od 2005, a da je 2012. godine donijet novi zakon kojim je značajno unapređena transparentnost ograna vlasti.

Dukaj je podsjetio da su prve i jedine izmjene zakona uslijedile 2018. godine.

On je rekao da je tada zakon dopunjen novim institutima kojima je regulisana ponovna upotreba informacija, a obuhvaćene su i odredbe kojim je unaprijeđen sistem ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama.

Dukaj je rekao da je 2019. pokrenut novi postupak o donošenju zakona o SPI, koji je završen, ali nakon, kako je kazao, dugih procedura i političkih dešavanja nije došlo do njegovog usvajanja.

“Predlog zakona o SPI su utvrđivale 42. i 43. vlada, kada je upućivan Skupštini, ali je povučen iz skupštinske procedure zbog promjene izvršne vlasti”, rekao je Dukaj.

On je dodao da je 44. vlada Predlog zakona utvrdila krajem prošle godine i uputila ga u skupštinsku proceduru.

“Ali ga je Skupšina u junu ove godine izostavila sa dnevnog reda zbog, kako su naveli, neusaglašenosti sa pravno-tehničkim propisima”, rekao je Dukaj.

On je kazao da cijela javnost zna da skupštinski odbori nijesu imali suštinske zamjerke.

“Već je problem bila, kako su rekli, forma u kojoj je zakon predložen, a ne suština”, dodao je Dukaj.

Prema njegovim riječima, to potvrđuje i pozitivno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo, drugih ministarstava, ali i mišljenje Evropske komisije koje je, kako je naveo, bilo maksimalno pozitivno.

On je rekao da je, s obzirom na značaj zakona, MJU otpočelo odmah pripremu novog zakona o SPI.

Dukaj je kazao da su, uz podršku SIGMA-e, dogovorili izradu posebne analize koja će ukazati u detalje sa kojim međunarodnim propisima i u kojoj mjeri će biti potrebno usaglasiti novi zakon o SPI.

Dukaj je rekao da je ostvarivanje i zaštita prava na pristup informacijama u Crnoj Gori pod određenim izazovima.

“Koji negativno utiču na efikasnost organa na ostvarivanje prava, samim tim i na transparentnost organa i to se mora regulisati novim zakonom”, dodao je Dukaj.

Ambasadorka Norveške u Crnoj Gori, Kristin Melsom, rekla je da je transparentnost nešto što će da poboljša kontrolu vlasti.

“Transparentnost i otvorenost su i norma i instrument. Kao norma predviđaju pravo građana da znaju šta se dešava u javnom sektoru, kao instrument, povećavaju efikasnost rada vlade”, kazala je Melsom.

Zato je, kako je kazala, bitno da svi članovi društva imaju pristup informacijama i učestvuju u političkom životu.

Melsom je rekla da je norveško iskustvo da transparentnost i sloboda informisanja pojačavaju povjerenje javnosti u institucije.

Ona je, govoreći o podršci Zapadnom Balkanu, rekla da žele da osnaže participativne demokratije u regionu kroz jačanje nevladinih organizacija i razvoj svih demokratskih aktivnosti.