[ Izvor: Dnevne novine, Objavio: O.Z. ]

OBMANA POTROŠAČA

Na proizvodima lažne tvrdnje o zdravlju

Na mnogim proizvodima od mlijeka, žitarica, ali i mesa u Crnoj Gori istaknute su tvrdnje koje nijesu autorizovane, kazala je predstavnica litvanskog Instituta Zita Čeponite i dodala da je zbog toga potrebno usvojiti zakone i preporuke EU.

Na deklaracijama pojedinih proizvoda na tržištu u Crnoj Gori nalaze se informacije za koje ne postoji utemeljen dokaz, kazala je predstavnica litvanskog potrošačkog Instituta Zita Čeponite, predstavljajući rezultate istraživanja o deklaracijama proizvoda na crnogorskom tržištu.

Ona je na konferenciji pod nazivom “Jačanje potrošačkih organizacija u Crnoj Gori, u oblasti bezbjednosti i kvaliteta hrane” kazala da je cilj sprovedenog istraživanja bio da se ispitaju zdravstvene i nutritivne vrijednosti na deklaracijama, odnosno tačnost tvrdnji koje bi mogle da dovedu u zabludu potrošače. Ispitivanje je vršeno na mlijeku, mlječnim proizvodima, žitaricama i mesnim prerađevinama.

Tako je, na primjer, na mlijeku Horizon utvrđeno da je proizvođač istakao da ovaj proizvod pomaže u održavanju zdravih funkcija mozga. “Međutim, uvidom u registar Evropske agencije za bezbjednost hrane (EPSA) vidjeli smo da ovo nije autorizovana zdravstvena tvrdnja”, rekla je Čeponite.

Takođe, prema njenim riječima, ni tvrdnja na mlijeku Moja kravica A+D3, na kom piše da je kalcijum iz mlijeka neophodan za zdrave i jake kosti, nije autorizovana, kao ni na jogurtu Balans, na kom je navedeno da reguliše varenje.

“Nije važno da li je informacija o proizvodu istaknuta na samom proizvodu ili u novinskom članku. Prema zakonodavstvu u Litvaniji, nije dozvoljeno da se na proizvodu nalazi natpis da on sadrži konzervans. Ovo je činjenično tačna informacija i možemo je ocijeniti kao nepoštenu poslovnu praksu. Ovakve informacije mogu obmanuti potrošače”, istakla je Čeponite.

Za određene tvrdnje proizvođači moraju imati dokaze.

“Na crnogorskom tržištu smo vidjeli da ima mnogo proizvoda na kojima su zdravstvene i nutritivne tvrdnje, koje mislim da nijesu naučno zasnovane. Mislim da to treba regulisati zakonom, u skladu sa zakonodavstvom Evropske unije i mislim da će se to uskoro desiti”, kazala je Čeponite.

Osim toga, Čeponite smatra da bi institucije trebalo više da informišu proizvođače o njihovim pravima, kako bi znali koje informacije na proizvodima su tačne, a koje nijesu.

“Mislim da je po ovom pitanju neophodna edukacija, ne samo od države i institucija, već i od nevladinih organizacija”, istakla je Čeponite.

Pomoćnica direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Zorka Prljević objašnjava da je Uredba o informisanju o bezbjednosti hrane pripremljena još 2016. godine, ali da je njena primjena odgođena jer, kako kaže, proizvođači nijesu bili spremni.

Prema njenim riječima, ovim zakonskim aktom će biti detaljno definisano šta, gdje i na koji način će moći da bude istaknuto na proizvodima, a za kršenje odredbi su predviđene novčane kazne.

Za lažne informacije biće predviđene kazne od 500 do 2.000 eura.