P.R. [ Mina ]

PROFESORICA Džankić

"Crna Gora da ubrza dinamiku pregovora kako bi ostvarila članstvo u EU do 2028."

Crna Gora trebalo bi da značajno ubrza dinamiku pregovora sa Evropskom unijom (EU) kako bi pregovarački proces privela kraju do sredine 2026. i postala članica Unije 2028. godine, ocijenila je profesorica Evropskog univerzitetskog instituta Jelena Džankić.

Ona je kazala da EU u narednih nekoliko godina mora proći kroz unutrašnje reforme i pokazati da je proširenje moguće, ističući da institucionalne reforme unutar Unije nijesu krucijalne za individualni pristup mikrodržave kao što je Crna Gora.

Džankić je u intervjuu agenciji MINA rekla da je geopolitička situacija i invazija Rusije na Ukrajinu značajno uticala na proces proširenja Unije, ali da će, iako postoji geopolitički podsticaj, prijem novih članica zavisiti od ostvarivanja kriterijuma za članstvo i posvećenosti demokratiji.

Prema riječima Džankić, EU je obazriva kada daje vremenske odrednice u kontekstu proširenja, a treba uzeti u obzir i vrijeme koje je potrebno za različite faze pristupanja Uniji jer, kako je podsjetila, u momentu kada se pregovori završe, zemlja kandidat potpisuje sa EU povelju o pristupanju Uniji koju treba da ratifikuje zemlja kandidat, kao i 27 drugih članica Unije.

„Da bi Crna Gora postala članica EU do 2028. godine, pregovori bi trebalo da se privedu kraju do sredine 2026. godine. Trenutna dinamika pregovora bi trebalo da bude značajno ubrzana da bi se to ostvarilo“, kazala je Džankić.

Kako je dodala, ukoliko je cilj svih političkih aktera u Crnoj Gori članstvo u EU i ako oko toga postoji društveni konsenzus, onda politički diskurs, energije, vrijeme i novac utrošeni u kreiranje politika treba da se upravo na to fokusiraju.

Upitana da li očekuje da će Crna Gora, koja je važila za „lidera integracija“ biti sljedeća članica Unije, Džankić je istakla da se članstvo neće desiti samo zato sto je Crna Gora nekad, „davne 2012. ili 2013. godine“, bila prepoznata kao “lider u EU integracijama”.

„Od tada je prošlo previše vremena, a bilo premalo promjena koje su bile (i biće) neophodne, iako neke od njih dođu sa visokom političkom cijenom“, rekla je Džankić.

Kako je istakla, neophodno je raditi na demokratizaciji društva, administrativnoj reformi, vladavini prava, uz sve dodatne izazove koji postoje u drugim domenima EU kriterijuma, poput energetike, infrastrukuture, tržišne politike i poljoprovrede.

„S obzirom na potrebu EU da održi dinamiku politike proširenja, mala zemlja – poput Crne Gore – ima veliku šansu da postane sljedeća članica Unije", ocijenila je Džankić.

To je, kako je dodala, moguće ukoliko pokaže dovoljan nivo spremnosti i ukoliko bude vodila politike u skladu sa evropskim pravnim tekovima i vrijednostima.

Komentarišuči odnos Unije prema crnogorskom članstvu, ali i napredak Crne Gore, Džankić je istakla da se politika proširenja EU drastično promijenila nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

„Od marta 2022. godine, proces proširenja se ubrzao kao rezultat potrebe da se politika proširenja ugradi u evropsku bezbjednosnu arhitekturu. Proces proširenja je podstaknut i dodavanjem tri zemlje Istočnog partnerstva koje su postale kandidati, te i novom dinamikom u našem regionu“, kazala je Džankić.

Prema njenim riječima, fokus će se zadržati na proširenju i kada se ima u vidu novi sastav Evropskog parlamenta i nadolazeća nova Komisija.

Džankić je istakla da ubrzana dinamika proširenja pruža priliku, posebno za mikrodržavu kao što je Crna Gora, navodeći da su u državi neophodne reforme da bi se to ostvarilo.

„Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) je opšte gledano pozitivan, ali pažljivio čitanje dokumenta ukazuje na mnoga pitanja koja bi trebalo riješiti prije nego sto zemlja može pristupiti EU“, rekla je Džankić.

Pozitivan jezik izvještaja je dijelom, kako je dodala, rezultat potrebe da se održi dinamika proširenja i da se pokaze značaj samog izvjestaja.

Prema njenim riječima, ponovni interes za proširenje i generalno pozitivan izvjestaj za Crnu Goru, su signali da postoji prilika.

„Da bi se od toga dobio najbolji rezultat za Crnu Goru i njene građane, bitna je posvećenost reformama i evropskoj budućnosti od strane svih političkih i društvenih aktera“, rekla je Džankić.

Ona smatra da će budućnost Unije, uključujući proširenje, zavisiti od vizija i dogovora o političkoj i ekonomskoj ulozi EU u svijetu, ali o njenoj ulozi u bezbjednosti i odbrani Evrope.

„Veliko pitanje u narednim godinama će biti članstvo u Evropskoj odbrambenoj zajednici, što je inicijativa koja će dobiti na značaju posebno u kontekstu trenutne geopolitičke situacije. Ovo su sve interna pitanja EU koja su ipak u velikoj mjeri vezana za to kako će proširenje EU odvijati u narednim godinama“, rekla je Džankić.

Upitana da li smatra da će se u narednom periodu odluke o proširenju EU donositi na bazi geopolitičkih potreba, ili na osnovu strogih kriterijuma pristupanja, Džankić je ponovila da ruska invazija na Ukrajinu jeste suštinski promijenila i globalnu i evropsku sigurnosnu arhitekturu, ali da to ne znači da će se odluke donositi isključivo na osnovu političkih odluka.

„Procesu proširenja je dat geopolitički podsticaj. To možemo vidjeti u povećanom broju kandidata za pristupanje EU, u broju zemalja koje otvaraju predpristupne pregovore, ali i u smislu političke i finansijske podrške“, pojasnila je Džankić.

Kako je dodala, pojačana je i simbolicka podrška zemljama koje su odavno na putu da postanu članice Unije.

Sa druge strane, kako je istakla, to ne znači da će se proširenje dogoditi samo i isključivo na osnovu političkih odluka.

„Ostvarivanje kriterijuma za članstvo i posvećenost demokratiji biće ključni u ovom procesu“, naglasila je Džankić, dodajući da je i svaka prethodna runda proširenja u određenoj mjeri bila geopoliticka.

„Istočno proširenje pogurano je padom komunizma, ali i bezbjedonosnom situacijom na Balkanu devedesetih. Dakle, da, geopolitika će ubrzati tempo proširenja, ali odluke o članstvu će zavisiti kako od stanja stvari u samoj EU, tako i od stepena usklađenostu u zemljama kandidatima“, navela je Džankić.

Ona je istakla da mora postojati balans između geopolitičkih potreba i jasnih kriterijuma EU, navodeći da geopolitička situacija donosi veću fleksibilnost u donošenju odluka.

„Prateći i poznajući proces proširenja i iskustvo EU sa pojedinim članicama iz 2004-2007, teško da će se desiti proširenje u slučaju kandidata koji ne ispunjavaju kriterijume “u dovoljnoj mjeri” da bi bili primljeni u EU, ili u slučaju kandidata koji se očigledno suprotstavljaju evropskim vrijednostima“, rekla je Džankić.

Ona smatra da je geopolitička situacija stavila upravo te vrijednosti – sloboda, demokratija, vladavina prava, jednakost, ljudska prava – u prvi plan.

Odgovarajući na pitanje o načinu na koji se Strateška agenda EU od 2024. do 2029. godine može odraziti na crnogorsku integraciju, Džankić je istakla da taj dokument govori o potrebi reformi unutar EU vezanih za proširenje, kao i da iste treba da se sprovode dok sadašnji kandidati pregovaraju.

„Osim činjenice da je dat momentum samom procesu, i da EU treba da pokaže da je proširenje moguće, institucionalne reforme unutar EU nijesu krucijalne za, recimo, individualni pristup mikrodržave kao što je Crna Gora. One su bitnije ako Uniji istovremeno pristupa veći broj država, ili velike države“ kazala je Džankić.

Upitana da li smatra da EU može, u predviđenom roku, ostvariti planirane reforme i biti spremna za proširenje, Džankić je kazala da su vremenski okviri za velike institucionalne promjene često potcijenjeni, navodeći da bi samo promjene osnovnih povelja EU moglo trajati skoro deceniju, jer iste treba ne samo dogovoriti nego i odobriti u 27 članica.

Kako je dodala, to ne znači nužno da će naredno proširenje morati da čeka te promjene, bez obzira na “vrstu” proširenja koja se može desiti.

„Unutar sadašnjih pravnih okvira, u smislu tradicionalnog proširenja i punopravnog članstva, nije nemoguće razmišljati o članstvu jedne ili dvije manje zemlje. Za punopravno članstvo većih država, ili većeg broja država, te promjene su neophodne“, kazala je Džankić.

Kako je pojasnila, Unija u ovom trenutku nije spremna da funkcionise sa 35+ članica, jer je za tako veliko proširenje potrebna reforma unutar EU.

„Ako je pitanje da li Unija moze da apsorbuje jednu ili dvije manje zemlje, u momentu kada budu dovoljno stabilne, politički i ekonomski, to je već moguće. U tom slučaju, dosta zavisi od same zemlje koja traži članstvo, i kako se ista postavi glede kriterijuma i vrijednosti EU“, ocijenila je Džankić.

Odgovarajući na pitanje o odnosima Crne Gore i Hrvatske u kontekstu usvajanja Rezolucije o Jasenovcu i proglašavanja pojedinih crnogorskih zvaničnika nepoželjnim u Hrvatskoj, Džankić je kazala da je novac crnogorskih poreskih obveznika mogao biti potrošen na rasprave o dokumentima koji koriste, a ne na one koji potencijalno štete putu ka EU.

„U ovom slučaju treba podvući i značaj dobrosusjedskih odnosa, i činjenicu da je Hrvatska zaista podržavala evropski put Crne Gore“, kazala je Džankić.

Kako je dodala, reakcija usmjerena na pojedince, u ovom slučaju, signal je da ta podrška još uvijek postoji, ali da do sada korektne odnose ne treba urušavati.

„Podrška susjeda koji su članice EU je izuzetno bitna u procesu integracija, jer – na kraju krajeva – isti odlučuju o članstvu“, istakla je Džankić.