[ M.V. ]

VENECIJANSKA KOMISIJA

Vlada ne treba da ima preko 15 ministarstava

Venecijanska komisija (VK) podržala je rješenje iz novog zakona o Vladi Crne Gore da se broj ministarstava ograniči na 15 a da se sedam od njih ne mogu spajati sa drugim resorima. Podržali su i da vlada u tehničkom mandatu nema mogućnost da predlaže zakone, sem u slučaju hitnih odluka. Mišljenje o zakonu o Vladi VK je danas objavila na svom sajtu. Podržano je da se uspostavi sedam osnovnih ministarstava koja se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima a to su pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, spoljni poslovi, zdravstvo i javna uprava.

Nacrt zakona pripremila je odlazeća vlada čiji je mandat prestao izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. Opšti izbori su održani 11. juna 2023. godine, uočava Venecijanska komisija. 

"Novi parlament održao je konstitutivnu sjednicu 27. jula 2023. godine, ali nije uspio da izabere predsjednika i zamjenika predsjednika. Već 10. avgusta 2023. godine, mandatar je dobio mandat da formira vlauzd. Mandatar treba da predloži Vladu i njen program do 11. novembra 2023. godine. U vrijeme izrade nacrta po ovom mišljenju, nijedna stranka ili koalicija nema većinu u parlamentu. U tom kontekstu, Komisija iznosi niz zapažanja u vezi sa procesom donošenja zakona", piše u mišljenju VK. 

U principu, Venecijanska komisija pozdravlja inicijativu za izradu zakona o Vladi Crne Gore. Utvrđivanjem načina sastava Vlade, njenog mandata, načina rada i odlučivanja i odnosa sa drugim državnim organima može se povećati pravna sigurnost i transparentnost rada Vlade, naveli su.

"Član 26 Nacrta zakona ograničava broj ministarstava na petnaest i uspostavlja sedam osnovnih ministarstava koja se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima (pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, spoljni poslovi, zdravstvo i javna uprava). Ustavom Crne Gore ne predviđa nikakva brojčana ograničenja za članove Vlade (član 102). Iz perspektive podjele vlasti, čini se da nacrt zakona ograničava fleksibilnost koja se generalno daje izvršnoj vlasti da organizuje vladina odjeljenja ili ministarstva kako smatra da je prikladno da pokrije svoje odgovornosti i sprovede svoj program", navedeno je u tekstu mišljenja VK.

Venecijanska komisija ponavlja da se po pitanju sastava i strukture vlade čini da je fleksibilnost pravilo, a ograničenje izuzetak.

"Kao što je istaknuto u nedavnom mišljenju, samo nekoliko zemalja, poput Belgije, nameće granicu u svom ustavu ili Irska, koja postavlja minimalnu i maksimalnu granicu u svom ustavu. U drugim parlamentarnim demokratijama, kao što je Kanada, većina vladinih odjeljenja, kao što je Ministarstvo pravde, uspostavljena je statutom/zakonom. U principu, Komisija smatra razumnim predlog da se broj ministarstava ograniči zakonom, jer broj ministarstava ne može biti beskonačan ili prepušten potpunom nahođenju vladajuće većine. U parlamentarnom sistemu upravljanja, gdje je vlada, po pravilu, koaliciona, neograničen broj ministarstava može dovesti do vještačkog proširenja Vlade, koje može štetiti aktivnostima izvršne vlasti i dovesti do lošeg upravljanja i kronizma. Komisija ne nalazi razloga da se ne slaže sa argumentima državnih organa Crne Gore koji su možda smatrali da je svrsishodno da se zakonom ograniči broj ministarstava u relativno maloj zemlji i na taj način obuzdaju višegodišnji problemi, u mnogim demokratijama, da se prave politička namještenja za političke aktere i saveznika na ministarskim pozicijama, uključujući ministre bez portfelja. U tom smislu, sprečavanje vještačkog povećanja vladinih pozicija izgleda kao legitiman politički cilj", navodi se u mišljenju. \

Kako se ističe, iz praktične i operativne perspektive, poželjnije su fleksibilnije odredbe o kvorumu i pravilima o donošenju odluka. Učešće polovine članova Vlade za postizanje kvoruma može se smatrati neophodnim da se izbjegne usvajanje odluke od strane "manjine“, dok većina može biti protiv – ili bar ne za, smatraju u VK.

"Međutim, opšti uslov da se za donošenje bilo koje odluke ima podrška polovine svih članova Vlade može biti rigidan i može ometati rad Vlade", naveli su iz VK.

Osvrnuli su se i na status tehničke vlade.

"Zbog nedostaka punog demokratskog legitimiteta, od prelazne vlade se očekuje da bude uzdržana i ne bi trebalo da pokreće nove političke inicijative ili da donosi odluke o značajnim stvarima osim kada to zahtijevaju hitne odluke", kazali su iz VK.