Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Saša Bojić (izvor: NDR)  [ DW ]

02. 08. 2024. 12:53

Vetropark u Golupcu - pozdravi iz Rostoka

Nordeksovi inženjeri na održavanju vetroturbine

U Srbiji, kod gradića Golupca, na ulazu u Đerdapsku klisuru, Dunav je širok i teče sporo. Ali iza srednjovjekovne tvrđave, rijeka se iznenada sužava na svega 200 metara. Lijevo i desno se uzdižu strme stene. Iznad njih se okreću ogromne vjetroturbine, usred jednog od najspektakularnijih riječnih predjela u Evropi.

Pik-ap vozilo Stefana Nešića i Nikole Dubića mukotrpno se penje širokim makadamskim putem. Cilj je plato koji se nalazi oko 400 metara iznad Dunava. Rijeka postaje sve manja a na vidiku se ukazuje sve više vjetroturbina.

Vjetropark Krivača - Ulazak Nordeksa na balkansko tržište

Vjetropark Krivača prostire se na oko 242 hektara i ima 22 postrojenja. Na nepristupačnom terenu je izgrađeno oko 30 kilometara puteva, koji prolaze kroz šumovita brda i olakšavaju rad Stefanu Nešiću i Nikoli Dubiću. Oni su servisni tehničari Nordeksa.

Nordeksov proizvodni pogon u Rostoku

Zaustavljaju se kod jednog postrojenja i stavljaju svoju sigurnosnu opremu. "Putevi su široki jer moraju imati veliku nosivost, pošto su teške i glomazne komponente, kao što su tornjevi, gondole, zupčanici i lopatice rotora, morali da se transportuju ovamo uzbrdicom sa rijeke pomoću teških teretnih vozila," objašnjava Stefan Nešić.

Bez otpora prema vjetroparku

Srbija i Rumunija su pioniri na planu obnovljivih izvora energije. Hidroelektrane na Dunavu, "Đerdap 1 i 2", koje se nalaze 100 kilometara nizvodno, već pola vijeka pouzdano isporučuju oko 2.800 megavata čiste energije. To je otprilike ekvivalentno proizvodnji dva nuklearna reaktora. Ipak, Srbija je i dalje 70% zavisna od proizvodnje energije od uglja, kaže Vladimir Kolarević direktor Nordeks Srbije, koji je nam se pridružio na platou.

Nordeks u Rostoku: Kurs rasta nakon zatvaranja fabrike

Prije tri mjeseca, Nordeks je svoju proizvodnju lopatica za vetroturbine preselio u Indiju. Proizvodnja gondola je ostala u Rostoku u Njemačkoj i odvija se punom parom. Pogled se odavde pruža mnogo kilometara preko rečnog pejzaža, sve do Vinče, najvećeg vikend-naselja u Srbiji.

Nije bilo otpora stanovništva. "Proizvodnja energije iz uglja izaziva veliku zagađenost vazduha i zato je vjetroenergija ovdje veoma dobrodošla," objašnjava direktor.

Gradnja vjetroparka je koštala 165 miliona evra koje su obezbijedili privatni investitori. On proizvodi maksimalno 110 megavata i može da snabdjeva strujom oko 75.000 domaćinstava. Velika ceremonija otvaranja kojoj je prisustvovao i srpski premijer održana je 15. maja. Vjetropark Krivača je slavljen kao početak nove ere.

Nordeksov pogon u Rostoku za proizvodnju osovina za vetroturbine

Zatvaranje fabrike u Rostoku zbog troškova

U vrijeme kada su tek rađeni planovi za ovaj projekat, Nordeksu nije išlo dobro. U maju 2022, kompanija je najavila zatvaranje proizvodnje lopatica u Rostoku. Nakon toga, najveće industrijsko preduzeće u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji izgubilo je 500 radnih mjesta. Uprava je tada saopštila da su globalni troškovi postali previsoki, a fabrika lopatica nekonkurentna zbog visokih plata. Sa zatvaranjem Nordeksove proizvodnje lopatica, nestala je i poslednja fabrika te vrste u Njemačkoj.

Zato su lopatice rotora za Krivaču isporučene iz Turske i Indije, a do Srbije su stigle preko Crnog mora i Dunava. Iz suprotnog pravca, takođe preko Dunava, stizale su osovine, gondole, zupčanici, generatori i kontrolni ormari. Mnogo toga je proizvedeno u glavnoj fabrici Nordeksa u Rostoku, gdje je zaposleno oko 800 ljudi. I u halama bivše fabrike lopatica ponovo je oživjela proizvodnja. Ovdje se trenutno izrađuju i testiraju prototipi novih vjetroturbina, a zajedno sa institutom Fraunhofer firma testira nove tehnologije i proizvodne tehnike.

Proizvedeno u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji

Inovacioni pritisak u industriji je visok, a međunarodna konkurencija je žestoka. Lokacije kao što je Đerdap su posebno zahtjevne. Vjetar često mijenja pravac i duva vrlo nestabilno. Upravo za takve uslove su konstruisane turbine platforme Delta4000. "Ona nudi visoku efikasnost i prilagođavanje različitim uslovima vjetra. Osim toga, kvalitet servisa i dostupnost rezervnih djelova igraju ključnu ulogu pri odabiru proizvođača turbina," objašnjava Feliks Losada iz Nordeksove kancelarije za komunikaciju. Naravno, postrojenja moraju decanijama da rade - što je moguće pouzdanije. U Srbiji ne postoji garantovana otkupna cijena za vjetroenergiju. Proizvedena energija se prodaje na slobodnom tržištu. Zastoj znači gubitak prihoda.

Ugovor o servisu na 25 godina

Nordeks je odgovoran i za servis i održavanje 22 postrojenja; ugovor traje 25 godina. Stefan Nešić i Nikola Dubić zaustavljaju postrojenje koje treba održavati daljinskim upravljanjem – pomoću mobilnog telefona. U punoj opremi - sa kacigama, kopčama i pojasevima - ulaze u mali lift. Vožnja u uskom tornju do visine od 105 metara traje oko pet minuta.

Kućište turbine je iznenađujuće prostrano, veličine dvostruke garaže. Ovdje gore je laptop-računar važniji od klješta ili odvijača. Status postrojenja se provjerava i softver se ažurira. Trenutno, Nordeksov servisni tim ima 13 tehničara; svi sa univerzitetskim diplomama. Novi kolege se već traže, jer je drugi Nordeksov vetropark u Srbiji već u izgradnji, a treći - u planu.

Nedostatak stručne radne snage nije problem

Vladimir Kolarević se ne brine previše oko stručne radne snage. "Bezbjednost i stručno usavršavanje su kod nas na prvom mjestu. To nije svuda tako u Srbiji. Zato mladi ljudi dolaze u Nordeks i tu ostaju," kaže nam direktor Nordeksa Srbije dok čeka svoj servisni tim u podnožju tornja.

Gore, dvojica tehničara još jednom otvaraju poklopac gondole. Dobrih 500 metara ispod njih proteže se širok rečni pejzaž Dunava. "Krivača je sigurno vetropark sa najboljim pogledom u čitavoj Srbiji," oduševljeno kaže Nikola Dubić dok se sa kolegom spušta niz stepenice na ulazu u toranj.

Za matičnu kompaniju u Njemačkoj, Krivača je prije svega obećavajući ulazak na perspektivno balkansko tržište, a 22 vetroturbine su naravno i ambasadori njemačkog inženjeringa – proiozvedeno u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније