Marta Sakavik, Elena Doronina  [ DW ]

24. 07. 2024. 15:08

Smrtna kazna za Njemca u Bjelorusiji - i mnogo znakova pitanja

S četiri nedjelje zakašnjenja, objavljeno je da je 24. juna u Bjelorusiji njemačkom državljaninu Riku Krigeru izrečena smrtna kazna. Na upit Dojče Velea, Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu izjavilo je da je dotična osoba zbrinuta preko ambasade u Minsku i da se intenzivno zalažu za njega kod bjeloruskih vlasti.

„Smrtna kazna je okrutan i nečovječan oblik kažnjavanja, koji Njemačka u svim okolnostima odbacuje. Zalažemo se za njeno ukidanje širom svijeta i intenzivno se borimo protiv njene primjene", kaže se u izjavi Ministarstva.

Riko Krieger proglašen je krivim po ukupno šest tačaka bjeloruskog kaznenog zakona - za najamništvo, špijunažu, učestvovanje u ekstremističkoj organizaciji, uništavanje saobraćajnog objekta kao i ilegalno postupanje s oružjem, eksplozivom i municijom, kao i za terorizam.

Ko je osuđeni?

O Krigeru se malo zna. Na LinkedIn-mreži postoje dva profila s identičnim podacima i fotografijama - jedan pod imenom Riko Kriger, a drugi - Riko Kriger Hajneman. Oba profila otvorena su u avgustu 2023. Nedavno se na Telegram-kanalu pojavila fotografija iz bjeloruskog suda, gdje optuženik odgovara osobi s fotografija tih LinkedIn profila.

U prijavi za posao, vlasnik profila naveo je da ima 29 godina, da je rođen u Berlinu i da živi u Njemačkoj, ali da želi da se preseli u SAD u sljedećih godinu dana. Ostavio je američki telefonski broj za kontakt. Takođe postoji nalog na Telegramu s istom fotografijom kao na LinkedIn-profilima.

Na LinkedInu se Kriger opisuje kao mehaničar, socijalni radnik i bolničar. Kao takav, počeo je da radi u junu 2021. za Njemački crveni krst (DRK) u Donjoj Saksoniji. DRK je potvrdio da je Riko Krieger radio za zu organizaciju, ali da to nema veze s njegovim boravkom u inostranstvu.

Što je poznato o slučaju?

Prema advokatu bjeloruskog centra za ljudska prava „Vjasna" (Proljeće) Pavlu Sapelku, Krieger je 6. oktobra 2023. završio u bjeloruskom istražnom zatvoru. Nepoznato je gdje ga je režim Aleksandra Lukašenka uhapsio.

Propagandni mediji u Bjelorusiji izvijestili su da je Rico Kriger u jesen 2022. navodno stupio u kontakt s ukrajinskom tajnom službom i želio da se pridruži odredu Kastus-Kalinuski, jedinici bjeloruskih dobrovoljaca koji se bore na strani Ukrajine protiv ruske agresije. Jedinica je, međutim, navela da nikada nije imala veze s Krigerom.

„Nejasno je zašto je navodno htio da pristupi odredu Kastus-Kalinuski, a ne Međunarodnoj legiji ukrajinske vojske koja je osnovana za strance. I zašto bi htio da ide baš u Bjelorusiju?", pita se belorusko-njemački istoričar Aleksander Fridman.

Prema bjeloruskom sudu, Kriger je 2. oktobra „s telefonima i dronom" ušao u Bjelorusiju kao turista; iz koje zemlje i s kojom vizom - nije poznato. Privatna lica od septembra 2023. ne smiju da unose dronove u Bjelorusiju, a kontrole na granici s Evropskom unijom su vrlo temeljne.

Navodna eksplozija

Kriger je optužen za terorizam jer je navodno povezan sa eksplozijom, rekao je Pavle Sapelko za DW. O kakvoj se eksploziji radi i gdje se tačno dogodila - nije poznato.

Tokom suđenja je rečeno da je Kriger dobio zadatak od Ukrajinske službe bezbjednosti (SBU) da špijunira u Osipovičima, oko 100 kilometara jugoistočno od bjeloruskog glavnog grada Minska, i fotografiše objekte.

Prema navodima suda, Kriger je 4. oktobra fotografisao tamošnju kasarnu i opremu, a sljedećeg dana - područje željezničke stanice Ozeriše na preifreiji Minska. Navodno je poslao sav materijal ukrajinskoj SBU i dobio koordinate skrovišta s eksplozivom, koji je zatim postavio na šine na toj stanici.

To se poklapa sa vijestima o eksploziji 5. listopada 2023. u Ozerišu. Nezavisni „Savez bjeloruskih željezničara" saopštio je da je eksplozija bila prilično jaka, ali da nije bilo ozbiljnih šteta ili gubitaka.

Portparol bjeloruskog Ministarstva spoljnih poslova, Anatoli Glas, izvijestio je o razgovorima s njemačkim diplomatama o slučaju Kriger. Na zahtjev njemačkog Ministarstva spoljnih poslova, bjeloruska strana je predložila moguće opcije, rekao je Glas. Ministarstvo se dosad nije izjasnilo o tim predlozima.

„Nisu vodili čitav ovaj proces da bi Krigera pogubili, već da bi ga zamijenili i nešto dobili zauzvrat", smatra Aleksander Fridman. Izbjegli ruski advokat Vadim Prohorov rekao je za DW da je režimu Vladimira Putina bio potreban njemački državljanin kako bi mogao da pregovara uz pomoć svog vazala Aleksandra Lukašenka.

Presuda je stupila na snagu

Bjeloruski državni mediji prenose da se Kriger nije žalio na presudu koja je stupila na snagu i može da se izvrši bilo kada. Od 1991. godine u Bjelorusiji je izvršeno više od 300 smrtnih kazni.

Organizacije za ljudska prava pozvale su Bjelorusiju da zaustavi pogubljenje. Smrtna kazna je posebno alarmantna jer pred bjeloruskim sudovima postoje brojna i sistemska kršenja prava na pošteno suđenje i pravičan postupak, izjavila je nevladina organizacija Libereko u Berlinu. Među potpisnicima apela nalaze se i bjeloruske organizacije u egzilu.

Marta Sakavik, Elena Doronina