dw.com  [ DW ]

24. 07. 2024. 16:20

Zabranjen rad šiitskog Islamskog centra u Hamburgu

Još prošle godine su njemački istražni organi boravili u ulici "Šene auziht" na sjeveru Hamburga. Službenici su u novembru 2023. pretražili impresivnu zgradu - šiitsku džamiju Imam Ali, poznatu kao "Plava džamija". Danas, u srijedu (24. jula 2024.), policija je ponovo došla na istu adresu. Ovaj put, međutim, ne samo da bi izvršila raciju, već - da zatvori džamiju.

Prema informacijama javnog servisa ARD, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je rad udruženja Islamski centar Hamburg (IZH) blizak Iranu, koji upravlja "Plavom džamijom". Iz ministarstva je saopšteno da udruženje krši ustavni poredak Savezne Republike Njemačke i raspiruje antisemitsku i antiizraelsku mržnju. Uz to, predstavnici te organizacije, kako je saopšteno, u prošlosti su veličali nasilna djela terorističkih organizacija kao što je Hamas i podržavali terorističke organizacije poput Hezbolaha.

Zabrana rada za još pet udruženja

Pored toga, savezna ministarka unutrašnjih poslova Nancy Feser zabranila je još pet udruženja koja se smatraju podorganizacijama IZH-a. U osam saveznih pokrajina jutros su izvršene policijske racije. Ukupno su pretražena 53 objekta, uključujući džamije i prostorije udruženja i došlo je do zapjene materijala i imovine udruženja.

Nakon racija prošle godine, vlasti su pod vođstvom Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka pregledale zaplijenjen materijal u vezi sa aktuelnom zabranom rada udruženja. Među materijalima su bili brojni pisani dokumenti, uređaji za skladištenje podataka, računari i literatura.

Kako proizlazi iz dokumenta Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, koji sadrži više od 200 stranica, IZH navodno propagira agresivni antisemitizam i masivno neprijateljstvo prema Izraelu, čime krši ideju međunarodnog razumijevanja. Udruženje takođe, kako se navodi, širi ideologiju totalitarnog islamizma, kakvu zastupa iranski režim.

Optužbe za podršku Hezbolahu

U dokumentu je i dio koji sadrži krivičnu optužbu za podršku terorizmu: udruženje je optuženo da je podržavalo u Njemačkoj zabranjenu terorističku organizaciju Hezbolah, na primjer kroz regrutovanje osoba i prikupljanje donacija.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova polazi i do toga da je IZH širom Njemačke izgradio strukturu koja lokalnim džamijama daje političke i vjerske smjernice te u ime iranske države prenosi antisemitske i antidemokratske stavove.

"Plava džamija" važi kao jedan od najvažnijih centara šiitske vjerske zajednice u Evropi. Udruženje IZH, koje je osnovano 1953. godine, u početku su finansirali Iranci u egzilu. Smatra se da njeguje bliske veze s Iranom, posebno od momenta preuzimanja vlasti od strane vjerskih fundamentalista u Teheranu nakon 1979. godine.

Hamburški Ured za zaštitu ustavnog poretka još od 1993. prati rad IZ i klasifikuje ovo udruženje kao islamističko, jer zastupa fundamentalističku ideologiju iranskog režima. Prema ovom Uredu, radi se o "spoljnoj ispostavi Teherana koja djeluje po direktivama".

Neuspješna tužba zbog nadziranja

Čelnici IZH su zbog nadzora podneli tužbu, ali bez uspjeha. U junu 2023. godine, nakon dvodnevnog suđenja, Upravni sud u Hamburgu je odlučio da vlasti mogu i dalje da klasifikuju udruženje kao islamističku organizaciju sa ciljevima, koji su protivni njemačkom Ustavu i da smiju da spominju u svom Izvještaju o zaštiti ustava. Sud je ocijenio da samo pojedine izjave o IZH u Izvještaju o zaštiti ustavnog poretka iz 2019. godine nisu u skladu sa zakonom.

"IZH je jasno ekstremistička i antidemokratska institucija", izjavio je senator unutrašnjih poslova Hamburga Andi Grote (SPD), nakon izricanja presude.

Srećna okolnost za službe bezbjednosti bio je slučajni pronalazak nekoliko godina ranije, kada je na aerodromu izvršena kontrola prtljaga imama "Plave džamije", koji je često boravio u Teheranu. Tom prilikom, pripadnici federalne policije su otkrili nekoliko notesa i dokumenata, uključujući dokumente koji su mogli da se povežu sa iranskim bezbjednosnim aparatom.

Iz pronađenih dokumenata je proizlazilo da rukovodstvo džamije očigledno ima bliske veze s režimom u Teheranu. U dokumentima je, na primjer, voditelj IZH, Mohamed Hadi Mofateh, u pismima nazivan "predstavnikom Vrhovnog vođe, šefom Islamskog centra Hamburg". Savezna obavještana služba (BND) je takođe u službenom izvještaju potvrdila da je Mofateh početkom 90-ih godina i sam služio u korpusu iranske Revolucionarne garde.

Nekretnina očito prelazi u vlasništvo države

Današnja zabrana djelovanja IZH sadrži i posebnu stavku. Naime, prema informacijama javnih servisa NDR, WDR i lista Zidojče cajtung nekretnina sada prelazi u vlasništvo države. Kakva će biti dalja subina ovog objekta, još uvijek se ne zna. Prema informacijama iz bezbjednosnih krugova, džamija bi i u budućnosti trebalo da služi za vjerske svrhe, ali još nije odlučeno kome će biti povjereno upravljanje.

Današnja zabrana rada IZH predstavlja značajan udarac protiv aktivnosti i struktura iranskog režima u Evropi, čuje se iz bezbjednosnih krugova, dok se u onim diplomatskim očekuje da bi Teheran na taj potez mogao da reaguje donošenjem zabrane rada njemačkih organizacija i institucija. Ili čak još strožijim mjerama odmazde.

Strah od odmazde

Prema informacijama NDR i WDR, u Ministarstvu spoljnih poslova vlada velika zabrinutost da bi sada mogla biti izvršena smrtna kazna nad njemačko-iranskim državljaninom Džamšidom Šarmahdom, koji je u februaru 2023. godine osuđen zbog navodnih terorističkih djela. Šarmahd, koji je bio aktivan u iranskoj opoziciji u egzilu, u ljeto 2020. godine je uhapšen od strane iranske obavještajne službe u Dubaiju i prebačen u Iran. Od tada se nalazi u zatvoru u Teheranu.

Revolucionarni sud je ovog 68-godišnjaka, između ostalog, proglasio odgovornim za teroristički napad u kojem je ubijeno 14 ljudi. Isti sud ga je optužio i za saradnju sa stranim obavještajnim službama, poput američke CIA ili izraelskog Mosada. Šarmahd je uvijek iznova negirao te optužbe.

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok (Zeleni) nazvala je presudu neprihvatljivom i pozvala iransku vladu da je "odmah poništi". Kao reakciju na presudu, njemačka vlada je protjerala dva zaposlenika iranske ambasade u Berlinu, među kojima je i jedan pripadnik Iranske obavještajne službe.

fš/ff/vk/WDR/MDR

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu