Benjamin Najt  [ DW ]

24. 07. 2024. 13:27

Kako izgleda ustavna zaštita njemačkog Ustavnog suda

Njemački ministar pravosuđa Marko Bušman inače član neoliberalnih Slobodnih demokrata (FDP) predstavio je danas (24.07.) u Berlinu svoj plan reforme u pravosuđu. Zajednički razrađen plan vladajuće „semaforske“ koalicije i demohrišćanske opozicije predviđa da se broj ustavnih sudija (16) i jedinstveno trajanje mandata od 12 godina unesu u njemački Ustav, kako bi svako buduće mijenjanje tih odredbi zahtijevalo dvotrećinsku većinu u Bundestagu. Do sada je za to bila potrebno samo više od polovine glasova.

Takođe bi se promijenio način izbora sudija. Ako neki sudija koji je predložen sa mjesto u Ustavnom sudu bude u Bundestagu blokiran više od šest mjeseci, onda bi Bundesrat kao parlamentarni dom njemačkih pokrajina mogao da preuzme odlučivanje o tom sudiji. To bi teoretski isključilo mogućnost da neka stranka na neodređeno vrijeme blokira izbor sudija.

„Ustavni sud je štit osnovnih prava, ali njegov sopstveni štit bi morao da postane otporniji“, rekao je Bušman. "Potom je dodao: „Bilo je vrijeme da se se zatvori taj čudan procjep između značaja Ustavnog suda i njegove nedovoljne ustavnopravne zaštite“. Ministar je najavio da će ovi predlozi biti pretočeni u nacrt zakona.

Gornji dom njemačkog Parlamenta je početkom godine predložio slične reformske korake.

Upozoravajući primjer Poljske

Najnoviji kontroverzni primjeri Poljske i Mađarske, kao i jačanje Alternative za Njemačku, koja po najnovijim anketama uživa podršlu 17 odsto birača, izgleda da su prenuli poslanike. Urlih Karpenštajn zamjenik predsjednika Udruženja njemačkih advokata i jedan od vodećih stručnjaka iz oblasti javnog prava smatra da su pravosudne reforme u ovoj oblasti neophodne:

„Ustavni sud nije zaštićen od blokade parlamentarne manjine, prije svega kada je riječ o izboru sudija. Nije zaštićen i od apsolutne većine u Bundestagu, tako je partija Pravo i Pravda promijenila poljski Ustav “.

On je objasnio da je uticaj na Ustavni sud moguć kada se praktikuje takozvani „Court-Packing“ tako što se Ustavnom sudu naprosto dodaju novi članovi ili se čak ustanove nova sudska vijeća. “Postoje mogućnosti da se to poboljša, i zaista vlada konsenzus o tome da je neophodno da se nešto učini“, rekao je on.

Štefan Martini, rukovodeći stručnjak za javno pravo na Univerzitetu Kristijan Albreht u Kilu, ipak smatra da reforme doduše zvuče razumno, ali da zakonodavac mora ipak da bude oprezan.

„Bio bih veoma oprezan. Zaista ima smisla da se napišu neka pravila o radu Ustavnog suda, ali ja bih se ograničio samo na temeljna pravila“.

Martini smatra da ima smisla i ograničenje mandata sudija kao i isključivanje mogućnosti još jednog biranja na tu funkciju. Ali je skeptičan prema uvođenju dvotrećinske većine za izbor sudija. „Naime, kada se to uradi, mora da se porazmisli, kako da se zaobiđu parlamentarne blokade. A za tako nešto ne postoji savršeno rješenje. Bez obzira da li onda izbor preuzima neki drugi ogranak vlasti ili neko pravno tijelo, to će donijeti manje demokratskog legitimiteta“, rekao je Martini.

Kriza pravosuđa u Poljskoj je nagnala mnoge pravnike u Njemačkoj da potraže načine dodatne zaštite za Ustavni sud. Vladajuća partija u Poljskoj „Pravo i pravda“ je 2015. po preuzimanju vlasti bila izložena optužbama da dovodi svoje sudije na sudove. Partija je zaista iskoristila parlamentarnu većinu da promijeni zakone za izbor sudija i imenovala je pet novih sudija Ustavnog suda. To je izazvalo masovne proteste.

Ista partija je 2019. stvorila dodatno vijeće na Vrhovnom sudu – takozvano Disciplinsko vijeće. Promijenila je zakon kako bi mogla da imenuje i smenjuje predsjednika Vrhovnog suda. Evropski sud je iste godine donio presudu da ta reforma potkopava nezavisnost poljskog pravosuđa i da je u suprotnosti sa važećim pravnim normama Evropske unije.

Šta je najgori scenario?

U Mađarskojje vladajuća stranka Fides 2013. sprovela reformu pravosuđa koja je dočekana kritikom i u Evropskoj uniji i u svijetu. To je bio korak ka slabljenju razdvajanja izvršne i zakonodavne vlasti.

„Ustavni sud je od centralnog značaja za demokratiju i pravnu državu i štiti osnovna prava, podjelu vlasti i slobodne izbore“, kaže Karpenštajn. On navodi mogući scenario kada najviši predstavnici vlasti poput bivšeg američkog predsjednika Trampa ili njegovog brazilskog kolege Bolsonara ne priznaju da su izgubili na izborima i odbijaju primopredaju vlasti, nazivajući izbore pokradenim. „U takvom trenutku potreban nam je sud koji će odlučiti da li su takve optužbe tačne“.

Martini upozorava da neke mjere moraju imati kontraefekat. Kada autoritarna i iliberalna vlast izgubi izbore, demokratska vlast mora da obezbijedi takvu većinu koja će biti u stanju da promijeni ustavne odredbe koje je autoritarna vlast skrojila po svojoj mjeri.

Karpenštajn pozdravlja najnoviju Vladinu inicijativu:

„Diskusija između demohrišćanske opozicije i vladajuće koalicije dovela je do važnih, inteligentnih predloga koji naglašavaju nezavisnost Ustavnog suda i štite sudije od političkog uplitanja“.