M.M. [ Beta ]

Dojče vele

Kontroverze u Njemačkoj zbog američkih raketa dugog dometa

Američke rakete dugog dometa ponovo bi trebalo da budu stacionirane u Njemačkoj, što izaziva brojne kontroverze, prenosi Dojče vele.

Na samitu NATO u julu u Vašingtonu njemačka vlada objavila je da će SAD od 2026. godine "privremeno stacionirati sisteme oružja dugog dometa u Njemačkoj", i to nakon pauze od više od 20 godina.

Iz njemačkog Ministarstva odbrane je potvrđeno da se radi o bilateralnom njemačko-američkom sporazumu, a ne o zajedničkoj odluci članica NATO. Međutim, kako je kazao portparol njemačkog ministarstva, taj dogovor je "ugrađen u cjelokupnu bezbjednosnu strategiju i planiranje NATO".

"Ova odluka je dugo pripremana i nije iznenađenje za sve koji su uključeni u bezbjednosnu i mirovnu politiku", rekao je tada Šolc, odgovarajući na kritike.

On se tada osvrnuo i na Nacionalnu bezbjednosnu strategiju, u kojoj je njemačka vlada izjavila da želi da razvije "precizno oružje sposobno za odbranu". Međutim, u toj njemačkoj strategiji nema ničega o američkim projektilima, za koje je objašnjeno da će biti stacionirani toliko dugo dok Evropa sama ne razvije slične projektile.

Odluka je u svakom slučaju dalekosežna, jer će sa stacioniranjem od 2026. ciljevi u Rusiji biti ugroženi kopnenim projektilima iz Njemačke po prvi put od stupanja na snagu sporazuma INF iz 1988. godine.

Ali i pored toga što je sve bilo unaprijed najavljeno postoji veliki otpor prema stacioniranju projektila i to posebno u dijelu vladajućih Socijaldemokrata.

Međutim, i pored otpora u vladajućoj stranci parlament ne mora biti uključen u odluku o postavljanju američkih oružanih sistema velikih razmjera u Njemačkoj.

Pravna osnova na kojoj bi njemačka vlada mogla dati saglasnost bez daljeg uplitanja zakonodavne vlasti zato bi bio NATO ugovor i tzv. Ugovor o stacioniranju koji reguliše pravni status stranih oružanih snaga u Njemačkoj.

Od samita NATO u Vašingtonu ministar odbrane Pistorijus opravdava stacioniranje američkih projektila srednjeg dometa "ozbiljnim nedostatkom u odbrambenim mogućnostima Njemačke".

Ističe da je Rusija u Kalinjingradu stacionirala projektile Iskander koji mogu da nose nuklearno oružje, kao i borbene avione sa hipersoničnim projektilima Kindžal i to na udaljenosti do Berlina svega 500 kilometara.

U pismu poslanicima Bundestaga, vlada upozorava na "masovno rusko ponovno naoružavanje", čak i van obima "ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine". Vlada zato smatra da u srednjoj Evropi postoji vojna neravnoteža u korist Rusije kojoj se mora suprotstaviti.

Zato postoji želja da se od 2026. stacioniraju američki oružani sistemi različitih dometa, krstareće rakete Tomahavk i višenamenski projektili SM-6, kao i novo američko hipersonično oružje Dark igl, koje je, prema riječima nemačkog vojnog stručnjaka i penzionisanog brigadnog generala Hajnriha Fišera, u završnoj fazi razvoja.

Mnogi stručnjaci se slažu da Rusija ima širok spektar kopnenih projektila kratkog i srednjeg dometa koji su korišćeni u ratu u Ukrajini. NATO i partneri u Evropi još nemaju takve konvencionalne kopnene krstareće rakete ili rakete srednjeg dometa.

Takođe navodi se da je kao logističko središte NATO u slučaju rata, s mnogim američkim kasarnama, Njemačka je već "prioritetna meta za rusko dalekometno naoružanje".