Katrin Šajer  [ DW ]

22. 08. 2024. 10:46

Od Gaze do Ukrajine: zašto Katar posreduje u pregovorima?

Zvaničnici Rusije i Ukrajine nisu se sastajali od početka 2022. godine, od pregovora koji su vođeni nakon što su ruske trupe napale Ukrajinu. Ali, tokom proteklog vikenda pojavile su se vijesti o mogućim pregovorima u kojima bi posredovala bliskoistočna država Katar.

To bi „moglo da dovede do djelimičnog prekida vatre i da ponudi privremeno olakšanje za obje zemlje“, piše Vašington post, prvi medij koji je izvijestio o planiranim razgovorima. Pregovori su ipak otkazani zbog napada ukrajinskih trupa na Kursku oblast u Rusiji.

To ne bi bio prvi put da Katar posreduje u sukobima van regiona Bliskog istoka. Ta zemlja je pomogla u sklapanju dogovora o oslobađanju Amerikanaca koji su držani u Iranu, Avganistanu i Venecueli, kao i o vraćanju ukrajinske djece njihovim porodicama nakon što su odvedena u Rusiju. Katar je takođe zaslužan za diplomatski prodor između Sudana i Čada, Eritreje i Džibutija, kao i za mirovni sporazum iz Darfura 2011.

Katar je 2020. pomogao u pregovorima o američkom povlačenju iz Avganistana sa ekstremističkim talibanima. A u novembru 2023. katarski pregovarači pomogli su da se postigne privremeni prekid vatre u sukobu u Gazi.

Katar, „svjetski pregovarač“

„Pojavljivanje Katara kao ključnog posrednika podiglo je njegov diplomatski položaj, transformišući ga iz regionalnog u izvanrednog igrača u kritičnim situacijama na svjetskoj sceni“, kaže za DW Burdžu Ozčelik, viši naučni saradnik britanskog trusta mozgova Royal United Services Institute. „Ta novootkrivena uloga pojačava uticaj Dohe... i pozicionira je kao nezamjjenljivog ’partnera za mir’ u globalnoj zajednici.“

Razlozi zbog kojih se Katar postavlja kao svjetski posrednik su dobro dokumentovani. Time što u diplomatskim okvirima postiže više od očekivanog, Katar ujedno želi da uspostavi i sopstvenu bezbjednost u nestabilnom regionu, objašnjavaju analitičari.

Formiranjem sopstvene spoljne politike – na primjer, pružanjem utočišta disidentima i pomaganjem revolucionarnim i militantnim grupama – Katar se ujedno takmiči sa svojim tradicionalnim rivalom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a odbija i da prima naređenja od mnogo većeg susjeda, Saudijske Arabije, objasnio je istraživač Ali Abo Rezeg u svom radu iz 2021. objavljenom u akademskom časopisu Insight Turkey.

Zašto je Katar tako dobar u posredovanju?

Odnosi su ključni, a Katar je poznat po svojoj širokoj i raznolikoj mreži kontakata – podržao je brojne, veoma različite grupe, obezbjeđujući im oružje ili finansiranje. To uključuje talibane, Muslimansku braću u Egiptu, libijske paravojne formacije i antivladine revolucionare u Siriji, Tunisu i Jemenu tokom takozvanog „arapskog proleća“.

Godine 2012. američka vlada na čelu sa Barakom Obamom zatražila je od Katara da bude domaćin političkom krilu militantne grupe Hamas, umjesto da se ona preseli iz Sirije u Iran, gdje bi bio mnogo manje dostupan.

Katar je takođe poboljšao odnose, uključujući i ekonomske veze, sa Iranom – za razliku od svojih susjeda, od kojih mnogi Irance smatraju neprijateljima.

Katar je pored toga od 2001. domaćin američkoj vazdušnoj bazi Al-Udeid. To je sada najveća američka baza na Bliskom istoku sa oko 10.000 vojnika.

„Katar definitivno ima koristi od toga, jer vlade na Zapadu, a donekle i na Istoku, smatraju da je on veoma koristan prijatelj kojeg treba imati“, objašnjava Sincija Bjanko, ekspertkinja za države Persijskog zaliva u berlinskom trustu mozgova Evropski savjet za spoljne odnose.

Na primjer, početkom 2022. američki predsjednik Džo Bajden imenovao je Katar za „glavnog saveznika koji nije član NATO“, djelimično i zbog uloge Katara u pregovorima o povlačenju iz Avganistana.

Biti u stanju da saosjećate sa svim stranama – to takođe pomaže. Analitičari kažu da su Katarci, iako blisko sarađuju s Amerikancima, bili pragmatičniji prema islamističkim organizacijama u regionu. Oni su na njih gledali kao na popularne političke pokrete koji se ne mogu zaobići. U nekim slučajevima, to je pomoglo. Očigledno su članovi talibana rekli da se osjećaju ugodnije u Kataru, jer su vjerovali da u toj zemlji imaju razumijevanja za sve strane.

Neutralnost je prioritet

Bjanko potvrđuje da je važno to što Katar pokušava da bude što neutralniji. „Za Dohu je od suštinske važnosti da igra tu ulogu (posrednika).“

Ali, ne treba zanemariti da se tu radi i o bogatstvu Katara, dodaje Bjanko. Resursi omogućavaju toj zemlji da ugosti učesnike i da radi na nekoliko kriza odjednom.

Možda ima veze i sa kraćim lancem komandovanja. „Sposobnost [katarskog] ministarstva spoljnih poslova da donosi odluke bez preispitivanja od strane javnosti, znači da ono može da djeluje odlučno“, potvrdio je u februaru u svojoj analizi Sultan Barakat, profesor javne politike na Univerzitetu Hamad Bin Kalifa u Kataru.

Opasno balansiranje

Međutim, biti „svjetski pregovarač“ može da bude i neprijatno. Kako tvrde posmatrači, aktuelni pregovori Hamasa i Izraela u koje je uključen i Katar su među pregovorima s „najvećim rizikom“ koje ta zemlja ikad preduzela.

Izraelski političari optužili su tako Katar da je „vuk u jagnjećoj koži“ koji finansira terorizam. Američki političari pozvali su na „ponovnu evaluaciju“ odnosa sa Katarom, ako Katarci ne izvrše veći pritisak na Hamas. U aprilu je predstavljen i nacrt zakona koji bi mogao da poništi status Katara kao glavnog saveznika van NATO.

Sve te optužbe Katar odbacuje i poručuje da nema moć nad Hamasom.

Ipak, koliko god ta zemlja bila nesavršena, stručnjaci smatraju da je svijetu trenutno potreban Katar u ovoj ulozi.

„Čovječanstvo je platilo visoku cijenu zbog toga što se tokom dva svjetska rata nije ranije sjelo za pregovarački sto i što akteri nisu razgovarali jedni s drugima“, kaže za DW Rabih El-Hadad, direktor odjeljenja za multilateralnu diplomatiju Instituta Ujedinjenih nacija za obuku i istraživanje u Švajcarskoj.

„Danas su nam potrebne strane koje omogućavaju onima koji su u sukobu da razgovaraju jedni s drugima i rješavaju svoje nesuglasice pregovorima, diplomatijom i u skladu sa međunarodnim pravom“, zaključuje El-Hadad.

*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku