B.B.

UPRAVA ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA

Nema više pravljenja javnih poziva po mjeri pojedinih drvoprerađivača

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, povodom inicijative pojedinih drvoprerađivača da se poništi javni poziv za redovne sječe u 2024, ističu da je u pozadini zahtjeva samo lična korist i interes, i način da se napravi pritisak da se kreiraju javni pozivi po njihovoj mjeri.

Kako navode u reagovanju, burne reakcije i zamjerke dijela drvoprerađivača povodom nedavno objavljenog Javnog poziva 1 za redovne sječe u 2024. godini i kriterijumi bodovanja, možda mogu biti materijal za medijske tekstove kojima se manipuliše javnost, ali ne i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima.

"Amnezija koja je zavladala kod pojedinih drvoprerađivača govori nam, da su u pitanju ništa drugo do lična korist i lični profit uz postavljanje ultimatuma da kreiraju javne pozive po sopstvenoj mjeri, kako su to činili nekada. Ukoliko žele da njihovi pogoni rade, sirovine za njihov rad ima, jer je Javnim pozivom 1 ponuđena i više nego dovoljna količina, koju ukoliko žele da uzmu moraju da plate, kao i svi drugi. Džabe dobiti neće ništa i ne može više niko biti privilegovan", naglašavaju u Upravi za šume.

Poručuju da je sa trendovima prošlosti, u kojima su drvoprerađivači diktirali uslove za zloupotrebu državnog resursa van prostorija Uprave završeno.

"Nećemo dozvoliti da niko, a posebno drugi, nenadležni subjekti manipulišu sa našim zakonitim i pravednim odlukama. Omalovažavanja, prozivke, prijetnje i ucjene neće nas zastrašiti da u skladu sa zakonom nastavljamo naše aktivnosti. Kada se govori o patriotizmu, ističemo da su o njemu najmanje pozvani da govore oni koji nakon završenih radova u šumi ostavljaju puteve u katastrofalnom stanju, što mogu posvjedočiti i građani na tim područjima. Njihov patriotizam se ogleda u ostvarivanju ogromne dobiti za sebe, a da se pri tom ne udostoje da ulože u infrastrukturu. Takođe, nezainteresovanost i ignorisanje da godinama unazad učestvuju u gašenju šumskih požara, a da ne govorimo o propustima u slučaju uspostavljanja zakonom propisanog šumskog reda.
Isto tako, nezadovoljni na lagerima svojih pilana, ali i u šumi imaju na hiljade kubika koji propadaju i nanose štetu, a sve zbog malog broja zaposlenih i lične pohlepe, jer uzimaju količine, koje sa minimalnim brojem radnika nisu u stanju da izvezu iz šume i prerade, a potom podnose zahtjeve za produženje ugovora, neki i po nekoliko puta za isto odjeljenje", navode u reagovanju.

Kako dodaju, Isti ti drvoprerađivači, uvredljive cijene nude vlasnicima privatnih šuma i žele ih uzeti u bescjenje, a uz to konstantno smanjuju broj zaposlenih i uslove rada, dok želja za što većim brojem kubika ostaje ista i stalno raste.

"Podsjećamo da svrha davanja državnih šuma na korišćenje ima za cilj razvoj šumarstva i drvne industrije u Crnoj Gori, pa samim tim i veću zaposlenost u ovoj oblasti, zbog čega je jedan od kriterijuma za bodovanje u tenderu i broj zaposlenih radnika, kako bi se stimulisalo da drvoprerađivači zapošljavaju radnike i povećao stepen zaposlenosti u ovoj oblasti, a ne mehanizam za sticanje lične koristi i profita na štetu državnog budžeta", zaključili su u Upravi za gazdovanje šumama.