Tufik Softić

BERANSKI RADNICI

Ima posla za SDT: Preduzeća ugašena ali još su u registru CDA

Predstavnici radnika više firmi iz Berana obratilo se javno državnim vlastima da preispitaju na koji način se njihova bivša preduzeća još vode u Centralnoj depozitarnoj agenciji (CDA), iako odavno ne postoje.

Oni su Portalu RTCG kazali da neka od tih preduzeća ni fizički ne postoje, jer su ili porušena, ili preuređena za neke sasvim druge svrhe i namjene.

"Nadležnim organima je to lako provjeriti u registru CDA. Tamo će naći i dalje hotelsko turističko preduzeće (HTP) „Berane“. Naći će i Fabriku za protektiranje guma, Fabriku za preradju kože Polimka, kao i neka preduzeća iz Rožaja, Andrijevice ili Plava“, kazali su predstavnici radnika za naš portal.

Jedan od njih smatra da jedino objašnjenje za činjenicu da im se kao manjinskim kacionarima još nalaze imena u Centralnoj depozitarnoj agenciji može biti ta da  preduzeća nisu likvidirana.

"Znači, ona fajktički ne postoje, ali u tim našim preduzećima nikada nisu vođeni stečajevi i nisu likvidirana kroz stečajeve. Zato su još uvijek u CDA, i i preduzeća i mi. Šta mi imamo od toga što nam se imena još provlače u registrima je jedno pitanje, ali ozbiljno pitanje za sadašnje vlasti je kako je to bilo moguće, odnosno ko je to omogućio u procesu tranczicije", kazao je taj bivši randik HTP „Berane“, nekada najsloventnije hotelsko turističke kompanije na sjeveru Crne Gore.

Oni kažu da su to mogli da shvate prije deset ili pet godina, ali da i nove vlasti to ne preispitaju, nisu očekivali.

"Vjerujemo da ovo nije bezaleno pitanje. Mi znamo ko je naša preduzeća opljačkao, kao što znamo kako su išla iz ruke u ruku, ali nama treba jednosatavan i prost odgovor zašto nas Centralna depozitarna agencija jednostavno ne izbriše, i nas kao manjinske akcionare i naša preduzeća. Niti postoje preduzeća, niti su neki od onih čija se imena tamo nalaze više među živima“, rekao je taj bivši radnik.

Nekadašnji sindikalni lider fabrike kože „Polimka“ Dušan Veljić objašnjava da je akcionarsko društvo u procesu stečaja i ukazuje na mogućnost da najveći broj radnika i građana, koji su vlasnici akcija, za ovo i ne znaju.

Ovaj čovjek ističe kako je tražio da se država i ranije umiješa i ispita privatizaciju i sve što se nakon toga dešavalo, do gašenja firme u Beranama, ali da nije bilo rezultata, ali da sam nije mogao ništa da uradi. 

"Sada se u CDA naša firma vodi kao da je u stečaju. Ona odavno ne postoji, sve je rasprodato, mašine, oprema i robe sa zaliha, na koje su manjinski akcionari imali pravo“, kaže ovaj bivši sindikalni lider. 

Hotelsko turističko preduzeće Berane temeljno je uništeno prije petnaest godina skoro dvadeset godina. 

HTP „Berane“, nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od makar 80 hiljada eura, u martu 2003. godine privatizovalo je do tada nepoznato preduzeće „Euroturist GMBH“. 

Oni su imali u startu 36 odsto akcija, ali im je tadašnji državni Fond  za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto. 

„Euroturist GMBH“ je, međutim, vrlo brzo, kupujući, ili kako to manjinski akcionari kažu, „otimajući po ulicama“ vaučere i akcije od građana i radnika, postao samostalno vlasnik preko pedeset odsto HTP-a, i više im državni fondovi nijesu bili potrebni. 

Narednih godina rasprodati su svi vrijedni hoteli i kafane koje su pripadale beranskom HTP-u. Kapital akcionarskog društva u osnivanju je procijenjen na 5,2 miliona eura koliko bi bila nominalna vrijednost krađe. 

„Euroturist GMBH“ do danas je, ipak, sa 50,14 procenata vlasnik nepostojeće firme koja se i dalje vodi u registru Centralne depozitarne agencije.

Fabrika za protektiranje guma Gumig privatizovana je 2003. godine, u isto vrijeme kada i HTP, čak su i početni vlasnici bili isti. Oni su kupili većinski paket akcija Gumiga za jedva trideset hiljada eura, iako je njena nominalna vrijednost bila preko milion.

Nedugo potom svi radnici su upućeni na biro rada, a iz fabrike je počelo da se iznosi sve što je vrijedno. 

Danas su na mjestu nekadašnje fabrike za preradu guma „Gumig“ samo zidine i prazne hale, a u CDA se Gumig AD vodi na fizička lica.

Portal RTCG ranije je pisao da se Centralnoj depozitarnoj agenciji i dalje vode firme iz ovog grada „Hladnjača“ AD Berane, „Maloprodaja“ AD Berane, „Bepek“ AD Berane, „Poljoprivreda i šumarstvo“ AD Berane, Ugostiteljsko preduzeće „Stadion“ DD Berane, „Uslužni servis“ AD Berane. 

Sve ove firme vode se uglavnom na fizička lica, mada odavno ne postoje. Na mjestu AD „Hladnjača“, najveće na sjeveru, danas je objekat jednog poznatog trgovinskog lanca.

U Andrijevici odavno nema fabrike za preradu kamena, „Andrimer“ AD, a u CDA se vodi na tri državljanina Grčke, od kojih jedan navodno ima adresu u tom sjevernom gradu.

Iz Rožaja u registru Centralne depozitarne agencije još se provlače imena građana koji su vlasnici akcija, recimo, u „Bisernici“ AD, zatim u „Ibarmondu“ u stečaju, „Ropletu“ AD, „Servis transu“ AD, kao i „Turjaku“ DD.

U Plavu se hotel „Plavsko jezero“ u stečaju i dalje u registru CDA vodi na podgoričku firmu Jastreb sa 87 odsto, a ostatak na fizička lica, odnosno građane Plava, a hotel se odavno renovira i ima novog vlasnika.

Najuporniji od svih bili su radnici i manjinski akcionari nekadašnjeg preduzeća „Agriopolimlje“, odnosno preduzeća koja su nastala nakon transformacije i rasparčavanja ove velike kompajije koja je bila dio „Kombinata 13. Jul“ iz Podgorice.

Oni su odavno predali obimnu dokumnetaciju Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, a tužilaštvo iz ovog grada je proslijedilo slučaj Specijalnom državnom tužilaštvu, sa akcentom na preduzeće „Poljoprivreda i šumarstvo“, gdje je osim radnika i manjinskih akcionara, oštećena država Crna Gora za ko zna koliko hektara šzuma i poljoprivrednog zemljišta.

"Mislim da u svim ovim slučajevima, pa i u našem, ima posla za Specijalnog državnog tužioca. Makar ima u HTP Berane“ – kazao je jedan od biših radnika koji se još uvijek vodi kao manjinski akcionar.