Prva.rs/M.L.B.

KNEŽEVIĆ PORUČIO

"Prijateljski smo ubijedili Spajića da potpišu rezoluciju o Jasenovcu"

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević misli da premijer Milojko Spajić Spajić još uvijek nije donio odluku kako će Crna Gora glasati i vjeruje da do 23. maja može odlučiti da Crna Gora bar bude uzdržana, ako, kako kaže, “ne smije da bude protiv".

On kaže da je Pokret Evropa sad (PES) prvo dostavio predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali su nakon protestne note Hrvatske odustali od potpisivanja.

“Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju”, rekao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

Knežević je gostujući u jutarnjem TV Prva Srbije rekao da je Spajić na premijerskom satu najavio da će podržati rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

"Ja sama pozvao premijera da do 17. maja vidimo taj tekst u skupštinskoj proceduri. U ponedeljak smo imali sastanak i dogovorili se da PES i njihov poslanički klub poodnesu tu rezoluciju. U srijedu su nam poslali predlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu jer je Hrvatska uputila protestnu notu", rekao je Knežević.

On kaže da je juče bio zadnji rok poziva koji je uputio, a da je PES tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom.

Poručio je da se rezolucija ne usvaja ni zbog Srbije, ni zbog Hrvatske, nego zbog Crne Gore i srpskog i crnogorskog pravoslavnog življa u njoj.

"Nije mi jasno zašto se Hrvatska ljuti jer je ovo za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Mi tamo ne spominjemo zvaničnu Hrvatsku, nego NDH i zločine koje su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i koji su počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na području NDH", rekao je Knežević.

Kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Knežević smatra da Crna Gora treba da glasa protiv jer bi eventualnim glasanjem samu sebe proglasila za genocidnu državu.

"Teško da se možemo osloboditi "genocidne prošlosti" izdajničke države sa Srbijom iz devedesetih, jer smo bili dva oka u glavi. Sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno", kaže Knežević.