Boris Georgievski (iz Skoplja)  [ DW ]

08. 05. 2024. 08:13

Izbori u Makedoniji: promjena vlasti je izvjesna

I predizborne ankete i rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora održanih 24. aprila, ukazuju na ubjedljivu pobjedu opozicione, nacionalističke partije VMRO-DPMNE.

Opoziciona kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova, 70-godišnja profesorka prava u penziji, osvojila je u prvom krugu duplo više glasova od aktuelnog predsjednika države i kandidata vladajućih socijaldemokrata Steve Pendarovskog.

Nezadovoljan blokadom procesa pristupanja Evropskoj uniji, slabom ekonomijom i sveprisutnom korupcijom, veliki broj građana odlučio je da u prvom krugu predsjedničkih izbora podrži opozicionu kandidatkinju, što je, prema mišljenju analitičara, lakmus-papir koji pokazuje šta će da uslijedi u drugom krugu, ali i na parlamentarnim izborima ove srijede 8 maja 2024..

„Mislim da je promjena vlasti vrlo vjerovatna. Do toga će doći prvenstveno zbog činjenice da je rezultat vlade poguban u mnogim oblastima. Korupcija i nefunkcionalnost države mogu se uočiti svuda“, ocijenio je za njemački radio Dojčlandfunk Danijel Braun, šef kancelarije Fondacije Konrad Adenauer u Skoplju, koja se inače smatra bliskom VMRO-DPMNE.

Iznevjerena obećanja

Socijaldemokrate su preuzele vlast u Sjevernoj Makedoniji 2017. godine, obećavajući članstvo u NATO, početak pristupnih pregovora sa EU i borbu protiv korupcije. Dva od ta tri obećanja nijesu ispunjena. Zemlja jeste postala članica NATO 2020. godine zahvaljujući kompromisu sa Grčkom, nakon čega je svom ustavnom imenu dodala „Sjeverna“.

Taj težak kompromis s južnim susjedom, koji je ujedno probudio nacionaliste u Sjevernoj Makedoniji, ipak nije otvorio vrata EU maloj balkanskoj državi od dva miliona stanovnika. U novembru 2020, drugi susjed, Bugarska, stavio je veto na početak pregovora sa EU, zahtijevajući ustupke vezane za istoriju i kulturu, što za mnoge Makedonce predstavlja direktno zadiranje u njihov identitet.

Spor je samo djelimično riješen nakon što je u junu 2022, uz posredovanje Francuske, postignut sporazum nakon kojih su bugarski zahtjevi unijeti u pregovarački okvir Sjeverne Makedonije sa EU. Novi uslov za potpuno otvaranje pregovora sa EU bio je da Sjeverna Makedonija uključi malu bugarsku manjinu od 3.000 ljudi u Ustav kao konstitutivni narod.

Za promjenu ustava potrebne su dvije trećine glasova u 120-članom parlamentu u Skoplju. Vlada socijaldemokrata i najveće stranke etničkih Albanaca u zemlji, DUI, nijesu imale potrebnu većinu za to i – pregovori sa EU ostali su u ćorsokaku.

Nacionalistička opozicija predvođena strankom VMRO-DPMNE žestoko se suprotstavila novom kompromisu koristeći pritom osjećaj nesigurnosti etničkih Makedonaca kao platformu za mobilizaciju protiv vlasti. U toj kampanji pomogla joj je i nesposobnost vlade da izvuče zemlju iz ekonomske stagnacije, zaustavi visoku inflaciju i suprotstavi se sveprisutnoj korupciji. Prema podacima Svjetske banke, Sjeverna Makedonija će 2024. završiti kao zemlja s najnižim ekonomskim rastom u regionu Zapadnog Balkana i s najvećim budžetskim deficitom.

„Makedonija ponovo ponosna“

Lider opozicije, 46-godišnji Hristijan Mickoski, koji će nakon izbora sjesti u premijersku fotelju ukoliko se ostvare prognoze o ubjedljivoj pobjedi njegove VMRO-DPMNE na izborima, obećavao je biračima u kampanji da će im „ponovo vratiti Makedoniju“. Mickoski je stranku preuzeo 2017. godine, nakon što je njegov prethodnik Nikola Gruevski optužen za korupciju i pobjegao u Mađarsku, gdje je pod zaštitom premijera Viktora Orbana.

Mickoski, kao i kandidatkinja za predsjednika Gordana Siljanovska-Davkova, odbijaju da koriste pridjev „Sjeverna“ u nazivu zemlje i najavljuju da će to činiti i po preuzimanju vlasti. Takav potez bi mogao ponovo da raspali sukobe sa Grčkom, koja je posljednjih godina više puta reagovala kada se državni zvaničnici nijesu pridržavali kompromisa iz 2018. godine.

„Poštovaću ga, ali ga neću koristiti (naziv Sjeverna Makedonija)“, rekla je Siljanovska-Davkova u kampanji tokom jedne debate.

Mickoski, čija stranka je u posljednje dvije godine odbijala da prihvati kompromis sa Bugarskom, rezervisan je po pitanju uključivanja bugarske manjine u Ustav, što bi trebalo da otključa pristupne pregovore sa EU. Tokom kampanje je najavljivao da će se po tom pitanju uraditi analize nakon formiranja vlade.

Ali, za razliku od sporova sa Grčkom i Bugarskom koji nijesu izazvali veliku pažnju tokom kampanje, odluka Mickoskog da uđe u direktan sukob s najvećom i do sada vladajućom strankom albanske etničke zajednice u zemlji, DUI, oživljava strah od nove etničke podjele u zemlji.

Mickoski je već najavio da neće dozvoliti da DUI poslije izbora uđe u vladajuću koaliciju, bez obzira na to da li ta partija pobijedi u albanskom etničkom bloku, jer je smatra korumpiranom. Takvu poruku Mickoskog pojačavaju i slogani u njegovoj kampanji: „Makedonija je ponovo tvoja“ i „Makedonija je ponovo ponosna“, koji veoma podsjećaju na slogan bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa 2016. godine: „Make America Great Again“.

Sudar s DUI

Od 2017. godine kada je koalicija socijaldemokrata i DUI preuzela vlast, Albanci su držali mjesto predsjednika parlamenta i ministra spoljnih poslova, a u posljednja tri mjeseca mandata aktuelne vlade čak i mjesto tehničkog premijera. Takva raspodjela funkcija izazvala je optužbe za „albanizaciju države“ među makedonskim nacionalistima.

Za predstavnike DUI, slogani VMRO-DPMNE u kampanji direktna su poruka biračima da na najvišim pozicijama u državi ne smije biti Albanaca. Ministar spoljnih poslova iz redova DUI, Bujar Osmani, ocijenio je da su slogani VMRO-DPMNE „šovinistički“ i „neprihvatljivi u jednoj multietničkoj državi“ i zatražio reakciju javnog tužioca.

U pokušaju da smanje nezadovoljstvo albanske nacionalne zajednice, Mickoski i VMRO-DPMNE već su najavili da će u buduću vladu ući druga najveća albanska politička koalicija Vredi, sastavljena od nekoliko malih opozicionih partija etničkih Albanaca.

Neuspjela kampanja

Poslije teškog poraza u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. aprila, vladajuće socijaldemokrate nastavile su kampanju pod sloganom „Ne odustajemo od evropske budućnosti“. Međutim, ankete pokazuju da njihove poruke ne dopiru do birača umornih od kompromisa sa susjedima i neizvjesne budućnosti u EU.

Kako je za DW rekao Aleksandar Kržalovski, direktor Makedonskog centra za međunarodnu saradnju, u kampanji je „Vlada sve stavila na jednu kartu“, aludirajući na ustavne amandmane i početak pregovora sa EU, a „zanemarila sva druga važna pitanja, posebno borbu protiv kriminala i korupcije, što građani, ali i međunarodni izvještaji navode kao veliki problem“.

Bivši premijer i predsjednik socijaldemokrata Dimitar Kovačevski u kampanji se „izvinio“ za greške koje su napravljene proteklih godina, ali je i upozorio da bi zemlja mogla da se udalji od evropskog puta ako pobijedi opozicija.

„Ovi izbori će odrediti budućnost Makedonije – da li ćemo ići naprijed ka progresivnom društvu, ka Evropskoj uniji, ili ćemo se vratiti u prošlost kada smo imali izolaciju i međuetničke sukobe“, rekao je Kovačevski.

Na takvu opasnost upozorava i Ulf Brunbauer, naučni direktor Lajbnicovog instituta za istočnu i jugoistočnu Evropu u Regensburgu u Njemačkoj, koji smatra da će ishod izbora u Sjevernoj Makedoniji biti „dokaz geopolitičkog slepila EU“, aludirajući na činjenicu da ni nakon 20 godina pošto je postala kandidat, ta zemlja još nije formalno započela pregovore o punopravnom članstvu u EU.

„Za EU je ova prognoza sramotna“, napisao je Brunbauer u komentaru. „Prijeti obnova etničkih sukoba, još jedna država Zapadnog Balkana mogla bi da se okrene na istok, dok je Brisel potpuno izgubio kredibilitet kao faktor stabilnosti u tom regionu ispunjenom tenzijama. Po svemu sudeći, akteri u EU još nijesu shvatili eksplozivnu geopolitičku dinamiku Balkana“, zaključio je njemački ekspert.

Ovaj članak je prvobitno objavljen na makedonskom.