B.B. [ Beta ]

ZELENSKI U BRISELU

Bezbjednosni sporazum sa EU faza ka miru i prosperitetu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je došao danas u Brisel da potpiše bezbjednosni sporazum sa EU, ocijenio je da taj tekst predstavlja etapu "ka miru i prosperitetu" na kontinentu.

Zelenski je došao u Brisel nekoliko dana poslije zvaničnog početka pregovora o pridruživanju Ukrajine Evroskoj uniji, više od dvije godine poslije početka ruske invazije.

"Hvala svim vođama EU na tom istorijskom rezultatu, dugo smo ga čekali. To je jako važno za sve nas", rekao je Zelenski danas po dolasku u Brisel da učestvuje na samit šefova vlada i država EU u osvrtu na početak pregovora o pridruživanju.

Lideri zemalja članica EU okupljaju se danas u Briselu na dvodnevnom samitu čije će glavne teme biti raspodjela vodećih pozicija u institucijama EU i strateška agenda za narednih pet godina, kao i Ukrajina i Bliski istok.

Zelenski je rekao da će danas sa vođama Unije razgovarati o narednim fazama, i naglasio potrebu protivvazduhoplovne odbrane naspram ruskih napada.

"To nam je najhitnije potrebno na bojnom polju", rekao je Zelenski novinarima poslije rukovanja sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

Mišel je rekao da se pruža prilika da potpišu dodatni bilateralni sporazum sa Ukrajinom.

"Za nas je jako važno da možemo da prenesemo poruku da imamo namjeru da podržimo Ukrajinu koliko god je potrebno", rekao je Mišel.

Zelenski je najavio ranije na mreži X da će biti potpisana tri sporazuma o bezbjednosti od kojih jedan sa cijelom EU.

"Prvi put će tim sporazumom svih 27 zemalja članica EU da se obavežu da pruže Ukrajini važnu podršku, nezavisno od svake interne promjene", rekao je Zelenski.

On je rekao da ih svaka etapa koju pređu "približava istorijskom cilju mira i prosperiteta u zajedničkoj evropskoj kući".

Ukrajina je već potpisala 17 sličnih bilateralnih bezbjednosnih sporazuma, između ostalih sa SAD, Francuskom, Njemačkom Britanijom i Japanom.

Radi se o tome da se zemlje saveznice Ukrajine obavezuju da joj pruže vojnu, finansijsku, humanitarnu i političku pomoć u vrijeme kada je Kijev kome nedostaju resursi u teškoćama na frontu na istoku zemlje naspram Rusije.