B.Bu. [ n1 ]

U SJEDIŠTU UNESKO U PARIZU

Prijedlog da se zabrani roštiljanje u svijetu, radi smanjenja štetnih isparenja

Pedeset zemalja sastalo se prošlog utorka u Francuskoj kako bi razgovarali o nedostatku pristupa čistim metodama kuvanja širom svijeta, što uzrokuje milione smrtnih slučajeva svake godine i podstiče globalno zagrijevanje.

Prema izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) i Afričke banke za razvoj (ADB), oko 2,3 milijarde ljudi u 128 zemalja udiše štetan dim kada pripremaju jela na šporetima ili na otvorenoj vatri.

Izvještaj IEA i ADB je oglasio alarm prošle godine. Rečeno je da 3,7 miliona ljudi godišnje prerano umre od štetnih postupaka kuvanja, pri čemu su djeca i žene najugroženije.

IEA je saopštila da skup „bez presjedana” u Parizu ima za cilj da bude „trenutak promjene pravca”, rekla je novinarima direktorka za održivost i tehnologiju Laura Koci, i dodala da ovaj problem „dotiče rod, šumarstvo, klimatske promjene, energiju, zdravlje“.

Trećina svijeta kuva i peče hranu na gorivima koja pri sagorijevanju proizvode štetna isparenja, uključujući drvo, drveni ugalj, ugalj, životinjsku balegu i poljoprivredni otpad.

Oni zagađuju unutrašnji i spoljašnji vazduh finim česticama koje prodiru u pluća i izazivaju višestruke respiratorne i kardiovaskularne probleme, uključujući rak i moždani udar.

Ove prakse kulinarstva su treći najveći uzrok prerane smrti u svijetu i drugi u Africi. Kod male djece, oni su glavni uzrok upale pluća, kažu stručnjaci.

Jedan od argumenata protiv „roštiljanja” je, takođe, da ovaj metod pripremanja hrane ugrožava ženama i djeci pristup obrazovanju ili zaradi, jer provode sate tražeći gori

Sastanak u sedištu UNESCO u Parizu se prvenstveno fokusirao na Afriku i imao je za cilj da prikupi finansijsku podršku velikom pritisku na problem.

Emisije gasova staklene bašte zbog upotrebe peći i krčenje šuma radi sakupljanja drva, takođe, u velikoj mjeri doprinose globalnom zagrijevanju.

Prebacivanje na čiste metode termičke obrade hrane, kao što su tečni gas (LPG) ili kuvanje na struju, smanjilo bi emisiju 1,5 milijardi tona ugljen-dioksida godišnje do 2030. godine – otprilike koliko su emitovali brodovi i avioni samo prošle godine, prema IEA.

Subvencionisani TNG i besplatni šporeti u Kini, Indiji i Indoneziji doveli su do smanjenja broja ljudi bez pristupa čistom kuvanju između 2010. i 2022. Isto, međutim, nije važilo za Afriku.

Četiri od pet domaćinstava u podsaharskoj Africi i dalje se oslanja na visokozagađujuća goriva za kuvanje i situacija se pogoršava.

Za subvenciju domaćinstava podsaharske Afrike bilo bi potrebno 4 milijarde dolara. Trenutna svjetska investicija u čisto kuvanje je oko 2,5 milijardi dolara.

Finansijska podrška je neophodna, jer mnoga afrička domaćinstva ne mogu da priušte odgovarajući šporet ili gorivo.