Julija Naue (dpa), Lucija Gejer (dpa)  [ DW ]

16. 07. 2024. 11:56

Džej Di Vens: desna ruka Trampa

Prilikom proglašavanja potpredsjedničkog kandidata Donald Tramp je donekle nastupio kao u svom nekadašnjem rijalitiju „Pripravnik“ (The Apprentice): najprije je imenovao one koji ne dolaze u obzir.

I dok su se delegati na kongresu Republikanske stranke u Milvokiju bavili time da Trampa zvanično proglase za svog predsjedničkog kandidata na izborima koji se održavaju 5. novembra, polako su počinjale da pristižu prve vijesti. Senator Marko Rubio – otpada. Guverner Dag Burgum – otpada. Oni su se tokom proteklih nedelja spominjali kao kandidati za republikanskog potpredsjednika SAD – isto kao i onaj koji je na kraju izabran: Džej Di Vens.

Autsajder

Za razliku od Majka Pensa, Trampovog potpredsjednika tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, Vens za sada nema neku naročito dugačku političku karijeru. On je u Vašingtonu novajlija. Kao senator u Kongresu tek od 2023. zastupa svoju rodnu saveznu državu Ohajo. Proteklih godinu i po dana isticao se kao pristalica desnog krila republikanaca.

Tramp, koji je takođe kao politički autsajder postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izabrao je dakle za svog potpredsjednika upravo Vensa koji mu je barem po tome sličan. Ali on sličnost s Trampom pokazuje i kada je riječ o oštroj retorici.

To je bilo vidljivo i kada je taj 39-godišnjak, samo nekoliko sati nakon atentata na Trampa, za taj napad okrivio američkog predsjednika Džoa Bajdena. Bilo je za očekivati da će se napad, u kojem je ubijen jedan i ranjeno dvoje Trampovih pristalica, a i sam Tramp zadobio ozlede na uhu, ispolitizovati. Ali, Vensova objava na platformi Iks došla je izuzetno brzo.

Today is not just some isolated incident.

The central premise of the Biden campaign is that President Donald Trump is an authoritarian fascist who must be stopped at all costs.

That rhetoric led directly to President Trump's attempted assassination.

— J.D. Vance (@JDVance1) July 14, 2024

Autor

Za razliku od Trampa, Džejms Dejvid Vens potiče iz radničke porodice. Odrastao je u Ohaju u nestabilnim porodičnim prilikama i veći dio svog djetinjstva proveo je kod bake i dede. Nakon završetka škole otišao je u vojsku i služio u Iraku.

Vens, koji neprestano ističe važnost obrazovanja, nakon vojske je upisao i završio studije prava na elitnom univerzitetu Jejl. Tamo je upoznao i svoju suprugu Ušu Čilukuri Vens, ćerku indijskih doseljenika, s kojom ima troje djece.

Kasnije je radio u finansijskom sektoru i u to vrijeme sve više razmišljao o svojim korijenima, ali i o izazovima s kojima se suočava bijela radnička klasa iz koje i sam potiče.

Ta razmišljanja unjeo je u svoje memoare „Elegija o brđaninu“ (Hillbilly-Elegie) s kojima je 2016. postigao veliki uspjeh. Taj bestseler, prema kojem je snimljen i film, priča je o društvenom sloju koji je u to doba omogućio Trampovu pobjedu na izborima. S tom knjigom Vens nije dobio samo društveno priznanje, već i mogućnost da u javnost iznese svoje političke želje.

Promjenjiv

Prije nekoliko godina Vens nije imao dobro mišljenje Trampu. Govorio je da nikada neće biti njegov pristalica i nazivao ga je „idiotom“. Navodno je u jednoj privatnoj poruci Trampa uporedio s Adolfom Hitlerom. A u svom komentaru u listu Njujork tajms je napisao: „Gospodin Tramp nije podoban za najvišu dužnost u našoj zemlji.“

Vens je intenzivnije počeo da se bavi politikom tek 2021. i godinu dana kasnije se kandidovao za senatora.

Tokom stranačkih predizbora za senatorsku kandidaturu Vens je prestao da kritikuje Trampa, pa je dobio njegovu podršku i tako na kraju pobijedio svoje unutarstranačke konkurente. Za izbor na mjesto senatora Vens ne može da zahvali samo svojim političkim porukama, već i krajnje darežljivim donatorima. Među njima je bio i Piter Til, osnivač firme za novčane transakcije na internetu Pejpal. On je za Vensovu predizbornu kampanju dao milione dolara.

Tvrdolinijaš

I u Njemačkoj i u Evropi vjerovatno s napetošću prate uspon Trampovog potpredsjedničkog kandidata. On zastupa konzervativni izolacionizam koji prevladava kod republikanaca. Tome je doprinjela Trampova politika „Amerika na prvom mjestu“, koja predstavlja protivtežu intervencionističkoj spoljnoj politici Ronalda Regana ili Džordža V. Buša.

Vens se vrlo odlučno izjasnio protiv američke milijarde teške pomoći Ukrajini koju je napala Rusija. Samo nekoliko dana nakon početka rata u Ukrajini, Vens je desničaru Stivu Benonu rekao: „U stvari mi je svejedno šta se događa u Ukrajini.“ Dvije godine kasnije napisao je: „Bajdenova vlada nema održiv plan na koji način bi Ukrajinci mogli da dobiju ovaj rat. Što prije se Amerikanci suoče s tom istinom, to ćemo prije moći da uklonimo ovaj haos i da posredujemo u sklapanju mira.“

Osim toga, on od Evropljana očekuje da oni učine više za Ukrajinu. Istovremeno je dao jasnu podršku Izraelu u borbi protiv islamističkog Hamasa.

Što se tiče unutrašnje politike, Vens se izjasnio protiv unošenja prava na abortus u zakone, kao i protiv slobodnog pristupa sredstvima za kontracepciju. I kod drugih društvenih tema orijentiše se prema desnom krilu Republikanske stranke. On tako zahtjeva da se dozvoli doseljavanja samo onima od kojih će SAD imati koristi i podržava završavanje Trampovog zida na granici.

Osim toga, jednom prilikom je rekao: „Skeptičan sam prema ubjeđenju da samo ljudi uzrokuju klimatske promjene.“

Potpredsjednički kandidat

Već u objavi da će Vens biti njegov potpredsjednik ako pobijedi na izborima, Tramp je jasno stavio do znanja koje zadatke predviđa za mladog senatora. On je tako napisao da će se Vens u predizbornoj kampanji, između ostalog, koncentrisati na radnike i poljoprivrednike u važnim saveznim državama Pensilvaniji, Mičigenu, Viskonsinu, Ohaju i Minesoti. To su tzv. „swing države“ u kojima je ishod predsjedničkih izbora tradicionalno neizvjestan, pa se one smatra odlučujućim. Tramp, dakle, očekuje da će Vens privući biračice i birače iz bijelog radničkog sloja.

Proteklih mjeseci mnogo se spekulisalo o mogućem Trampovom potpredsjedničkom kandidatu. Analitičari su računali s tim da će, zbog privlačenja određenih grupa birača, on izabrati ženu ili crnca. Ali, tokom proteklih nedelja polako je postajalo sve jasnije da to neće biti slučaj.

Vens je na stranačkom kongresu u Milvokiju bio u centru pažnje – bar dok se nije pojavio Tramp s povezom na uhu.

Vens do sada nije otkrio za šta će se zalagati u predizbornoj kampanji. Njegov govor na stranačkom kongresu se, prema srednjeevropskom vremenu, očekuje u noći sa srijede na četvrtak.

priredila: A.Jung-Grim