Karla Blajker  [ DW ]

03. 07. 2024. 12:27

Američki izbori: mogu li demokrate da zamijene Bajdena?

Nakon prve debate između predsjednika SAD Džoa Bajdena i njegovog izazivača Donalda Trampa, nije pretjerano reći da je liberalni dio zemlje bio u očaju. Bajden je zvučao slabašno. Sve vrijeme je izgovarao rečenice koje nisu imale smisla. Korisnici društvenih mreža šalili su se da bi Bajdena tokom pauza za reklame trebalo da „zamijeni“ potpredsjednica Kamala Haris, ali i govorili da debata djeluje kao nekakva ponižavajuća porodična svađa.

„Demokrate su u panici“, ocijenila je šefica dopisništva DW u Vašingtonu Ines Pohl odmah nakon završetka debate. Ali, u kakvom su stanju demokrate nekoliko dana nakon duela?

„Odmah nakon debate bilo je mnogo nervoze i negativne energije unutar stranke. Ali, tokom poslednjih par dana ipak je došlo do konsolidacije u bazi Demokratske stranke“, kaže za DW Katrin Klifer Ašbruk, njemačko-američka ekspertkinja za transatlantsku politiku iz njemačke fondacije Bertelsman. „Potencijalni kandidati, koji su bili predloženi da zamijene Džoa Bajdena, odmah nakon debate pružili su snažnu podršku predsjedniku.“

Guverner Kalifornije Gavin Njusom, jedan od onih koji su se spominjali kao zamjena za Bajdena, rekao je na američkoj televiziji MSNBC: „Ne okreću se leđa kandidatu zbog jednog nastupa. Koja stranka to radi?“

Koliko je vjerovatno da će Bajden da odustane?

Činjenica je da je i prije debate postojala zabrinutost da Bajden zbog svoje starosti nije najbolji kandidat za izbore. Ta zabrinutost pojačala se nakon duela sa Trampom. Zamjena predsjedničkog kandidata, koji je uz to i aktuelni predsjednik Sjedinjenih Država, ovako kasno u trci, bila bi veoma neobična. Ali, nije nemoguća.

„Da bi se zamijenio kandidat u ovom trenutku, idealno bi bilo da se on sam povuče“, kaže Filipo Trevisan, vanredni profesor na Američkoj univerzitetskoj školi komunikacije. To bi, smatra, bilo najjednostavnije.

Trevisan takođe kaže da ne misli da će se Bajden, koji je čitav život proveo u politici, povući i odustati od šanse da osvoji drugi mandat u Beloj kući. „Stvari bi mogle da se promijene tokom naredne nedelje, kada se pogledaju rezultati anketa“, dodaje Trevisan, stručnjak za američku politiku i kampanje. „Ali trenutno, na osnovu onoga što smo čuli od Bajdena i njegovog izbornog tima, mislim da je veoma malo vjerovatno da će se on povući.“

Prvog jula, u sklopu Bajdenove kampanje, objavljen je reklamni spot u kojem se vidi odlučan Džo Bajden kako govori publici: „Znam da nisam mlad čovjek, ali znam kako se radi ovaj posao. I znam, kao što i milioni Amerikanaca znaju, da nakon što padnete – ustajete.“

Otvorena konvencija: šta će se desiti ako Bajden odstupi?

Na predizborima pristalice demokrata i republikanaca glasaju za političara za kojeg žele da bude njihov kandidat. Ko god pobijedi u nekoj od 50 američkih država, „dobija“ delegate iz te države.

Na nacionalnoj konvenciji u avgustu, odnosno Kongresu Demokratske partije, ti delegati glasaju ko će biti predsjednički kandidat demokrata. Velika većina njih već je obećana Bajdenu. Oni nisu zakonom obavezni da glasaju za njega, ali po prirodi stvari, odnosno načinu funkcionisanja procesa predizbora u SAD, to se od njih očekuje.

Ako Bajden odstupi, „doći će do opšteg meteža i nekontrolisane situacije“, ukazuje Trevisan. „Oni bi onda mogli bi glasati za koga god žele.“ To se onda naziva „otvorena konvencija“. Delegati bi u tom slučaju glasali po svojoj savjesti.

Rukovodstvo Demokratske stranke izabralo bi kandidata za kojeg misle da ima najbolje šanse da pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD i pokušalo da pridobije delegate da glasaju za njega. „[Potpredsjednica] Kamala Haris bi imala pravo da bude prva opcija“, rekao je za DW Džej Majls Koleman, analitičar i ekspert za izbore iz Centra za politiku Univerziteta Virdžinia odmah nakon duela.

Stručnjak za američku politiku i kampanje Trevisan smatra da izbor Kamale Haris u tom slučaju možda ne bi bio najbolji potez. „Njena povezanost s Bajdenovom administracijom mogla bi da ima negativan efekat. Njen rejting je sličan Bajdenovom.“ Kada je predsjednik nesposoban za obavljanje dužnosti zbog na primjer bolesti ili hitnog medicinskog zahvata, potpredsjednica preuzima posao. Ali, ona automatski ne postaje kandidat kada predsjednik odstupi sa funkcije prije stranačke konvencije.

Moguća zamjena za Bajdena: Haris, Njusom, Vitmer

Za moguće predsjedničke kandidate predloženo je nekoliko imena, ako Bajden odustane od predsjedničke trke. Pored potpredsjednice Haris i guvernera Kalifornije Njusoma, tu je i guvernerka Mičigena Grečen Vitmer. Ona je prvi put izabrana za guvernerku 2018, a onda je i reizabrana 2022.

Njen reizbor na mjesto guvernerke smatra se velikim uspjehom zato što je 2022. bila izborna godina pod predsjednikom iz redova demokrata (Bajdenom) a obično je za kandidate iz stranke aktuelnog predsjednika tada teže da pridobiju birače. Ali, Vitmer je uspjela, s većom razlikom od očekivane i to u važnoj, ključnoj državi Mičigen, koja se ne smatra sigurnom državom za Demokrate poput Kalifornije ili Njujorka.

Ipak, kao i drugi moćni političari iz redova demokrata, i Vitmer je snažno podržala Bajdena nakon debate, napisavši na društvenoj mreži Iks: „Moramo ponovo da izaberemo Džoa Bajdena i Kamalu Haris.“

If we want to protect our fundamental freedoms and democracy, then we need to re-elect @JoeBiden and @KamalaHarris. pic.twitter.com/LTz5wsJOcQ

— Gretchen Whitmer (@gretchenwhitmer) June 30, 2024

Može li da bude izabran drugi kandidat protiv Bajdenove volje?

Šta ako Bajden ne odstupi, a demokrate ipak žele da imenuju drugog kandidata za američkog predsjednika na konvenciji, odnosno Kongresu stranke u avgustu? „To neće funkcionisati“, kaže Kliver Ašbuok.

„SAD je već imala predizbore za selekciju, odnosno izbor predsjedničkog kandidata demokrata, na kojima je Bajden pridobio 99 odsto delegata. Svjesno suprotstavljanje glasanju delegata bilo bi zaobilaženje demokratskog procesa. Kada se zemlja nalazi u opasnom trenutku za demokratiju, niko u Demokratskoj stranci to neće pokušati“, smatra Ašbruk.

Ako bi se Bajden povukao kasnije, nakon konvencije, na primjer iz zdravstvenih razloga, tada čak ni delegati ne bi mogli da glasaju o novom kandidatu. Umjesto toga bi se sastao Nacionalni odbor demokrata i odlučio o kandidatu – a to je nešto što bi sigurno podstaklo rasprave o stanju demokratije u SAD.

*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku