Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ben Najt  [ DW ]

09. 10. 2024. 13:59

Izrael možda koristi dronove koje je iznajmila Njemačka

Bespilotna letelica Heron TP koju je razvila izraelska kompanija Israeli Aerospace Industries (IAI) za Bundesver

Prema ograničenim informacijama koje je objavila njemačka vlada, dronovi Heron TP koje je ugovorom o lizingu Njemačka iznajmila od Izraela, izraelska vojska (IDF) možda koristi u aktuelnom sukobu na Bliskom istoku. Ti dronovi, koji mogu biti naoružani i korišćeni za otkrivanje ciljeva i nadzor, dio su flote koju je njemačka vlada iznajmila od Izraela 2018. za vrijeme kancelarke Angele Merkel.

U oktobru 2023. kada je izbio rat u Gazi, njemački vojnici obučavali su se na tim dronovima u Izraelu. Ubrzo nakon toga, dronovi su, „iz solidarnosti s Izraelom“, predati IDF-u, kako je tada objasnilo njemačko Ministarstvo odbrane. Predaja dronova bila je dio vojne podrške koju je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus obećao Izraelu na samitu, nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra.

Međutim, u narednim mjesecima nije bilo jasno da li Njemačka i dalje plaća taj ugovor o lizingu, čija je vrijednost procijenjena na oko milijardu evra. Informacija dobijena u aprilu na osnovu zahtjeva za slobodu informacija, pokazala je da je ugovor sa Izraelom i dalje „aktivan“, dakle njemačka i dalje plaća lizing, ali Bundesver više nema pristup tim dronovima.

Upotreba dronova na Bliskom istoku

Prema proizvođaču, Israel Aerospace Industries (IAI), dronovi Heron su bespilotne letjelice koje lete na srednjoj visini s dugim trajanjem leta i mogu da nose „raznovrsno oružje“.

U Izraelu su poznate pod imenom „Eitan“. Imaju raspon krila od 26 metara i mogu da ostanu u vazduhu više od 30 sati. S maksimalnom visinom leta do 13.700 metara, operišu iznad komercijalnog vazdušnog saobraćaja.

Prema više medijskih izvještaja, IDF je koristio dronove Heron u ratu u Gazi, kao i u vojnim operacijama na jugu Libana.

Početkom septembra, Hezbolah je tvrdio da je presreo jedan dron Heron koji je ušao u libanski vazdušni prostor i bio primoran da se povuče. Dronovi su postali ključni dio strategije izraelske vojske u ratu u Gazi. Prema stručnom časopisu Defense News, od napada Hamasa 7. oktobra 2023. IDF je iznad Pojasa Gaze pored drugih tipova dronova koristio i Heron TP.

Paradoks preciznosti

Dronovi su posljednjih godina preuzeli sve značajniju ulogu u ratovanju jer su u stanju da lete iznad cilja mnogo duže od konvencionalnih ratnih aviona i mogu da prikupljaju preciznije podatke – prije i posle napada. To je rezultiralo onim što kritičari često nazivaju „paradoksom preciznosti“: činjenica da su dronovi sposobni za preciznije udare otvara mogućnost češćih napada jer se koriste u situacijama kada se avioni ne bi koristili. To, kako tvrde kritičari, dovodi do većeg broja smrtnih slučajeva civila.

„Ciljate, na primjer, jedinice Hamasa, ali ako su oni u okruženju gdje je mnogo civila – a to je u gusto naseljenim područjima poput Gaze teško izbjeći, uvijek postoji visok rizik da će i civili biti ubijeni ili povrijeđeni“, objašnjava u razgovoru za DW Maks Mučler, vodeći istraživač iz Bon International Centra za istraživanje sukoba (BICC).

Na Međunarodnoj izložbi avijacije u junu 2024. godine, kancelar Olaf Šolc izdvojio je vreme da pregleda dron Heron TP

Kršenje međunarodnog prava

Mogućnost da bi dronovi Heron mogli da budu korišćeni za kršenje međunarodnog prava u ratu u Gazi, istakla je Nikaragva početkom godine u svojim optužbama protiv Njemačke pred Međunarodnim sudom pravde prema Konvenciji UN o genocidu.

Branioci njemačke vlade odbacili su optužbe: „Dok su njemački vojnici trenirali na njima, dronovi nijesu bili naoružani. Nakon 7. oktobra, njemačko vojno osoblje napustilo je Izrael jer njihova bezbjednost nije mogla biti garantovana; tako da je njihova obuka na izraelskom tlu privremeno prekinuta.“

Osim informacije da Njemačka i dalje plaća lizing za dronove, njemačka vlada nije voljna da otkrije više detalja o tom ugovoru.

Na upite Bundestaga i DW početkom ove godine, Ministarstvo odbrane je izjavilo da su detalji ugovora o dronovima sa Izraelom klasifikovani kao povjerljivi.

„Otvoreno odgovaranje na pitanje moglo bi otkrivanjem osjetljivih informacija da optereti multinacionalnu saradnju u okviru projekta German Heron TP i posebno odnose između Izraela i Njemačke“, odgovorilo je Ministarstvo na pitanje opozicione stranke Savez Sara Vagenkneht BSW.

Nezadovoljstvo reakcijom Ministarstva odbrane

Rut Rode, istraživačica britanske grupe Shadow World Investigations UK, koja je podnijela zahtjev za slobodu informacija njemačkom Ministarstvu odbrane, nije zadovoljna odgovorom. Ona kritikuje i to što je njemačka vlada u odgovoru na drugi zahtjev izjavila da nema „nema stručnih mišljenja, procjena ili drugih dokumenata“ o tome da li dronovi koje je obezbijedila Njemačka možda krše međunarodno pravo u Gazi.

„Palestinci u okupiranim teritorijama s pravom su uplašeni od dronova na nebu“, kaže Rode za DW. Nemaju mogućnost da saznaju da li ih dronovi nadgledaju ili im prijete smrću.

Istraživač BICC-a Mučler u principu nema prigovor na lizing dronova od strane Njemačke, ali smatra problematičnim to što su Izraelu prepuštena dva drona.

„Razumljivo je da je ubrzo nakon 7. oktobra donijeta ta odluka. Ali, zapravo bi tu odluku sada trebalo poništiti, s obzirom na sve veći broj izvještaja o kršenju humanitarnog međunarodnog prava u Gazi od strane izraelskih snaga koje tamo koriste i naoružane dronove.“

Kritike ugovora o dronovima zbog kolateralne štete

Prvobitni ugovor o lizingu, zaključen 2018. za vrijeme kancelarke Angele Merkel (CDU) i ministarske odbrane Ursule fon der Lajen (CDU), izazvao je kontroverze u njemačkom parlamentu.

Tadašnja opoziciona stranka Zeleni izrazila je zabrinutost zbog mogućnosti da Njemačka koristi naoružane dronove.

A socijaldemokrate, tada u koaliciji sa CDU i CSU, promijenili su stav, odnosno odrekli se obećanja koje su dali tokom izborne kampanje 2017. da neće podržati ugovor o dronovima.

Mučler ističe da je tada i u javnosti bilo mnogo kritike. „U javnom diskursu dronovi su imali veoma negativan imidž, uglavnom zbog njihove upotrebe od strane SAD u ’rata protiv terorizma’ posle 11. septembra 2001. Mediji u Njemačkoj bili su izuzetno kritični, jer su često sugerisali da upotreba dronova znači prihvatanje velike kolateralne štete.“

*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније