Samir Huseinović (Sarajevo)  [ DW ]

25. 08. 2024. 10:14

BiH: „Brzi odgovor“ u pikantnom političkom trenutku

Vojnici iz 23 zemlje učestvuju u vežbi Eufora (Snage Evropske unije) „Brzi odgovor“ koja traje do polovine septembra širom Bosne i Hercegovine.

U pitanju je redovna godišnja vježba, ali ovog puta Eufor je pojačan međunarodnim mirovnim snagama sa Kosova (Kfor), a podršku daju i Oružane snage BiH.

„Građani će primetiti povećan nivo međunarodnog vojnog prisustva širom BiH, a aktivnosti će uključivati i raspoređivanja na operativna područja, patroliranja snaga, korišćenje dronova i helikoptera“, rekao je komandant Eufora generalmajor Laslo Stič.

Zbog ratnih događaja devedesetih, trupe NATO-a, a potom i Eufora, izazivaju različite emocije u BiH, a analitičari uglavnom pozitivno ocjenjuju njihov doprinos poslijeratnoj stabilizaciji zemlje.

Stručnjak za bezbjednost Vladimir Vučković kaže da Srbi iz Republike Srpske dobro pamte da su devedesetih bombarderi NATO-a gađali ciljeve u Republici Srpskoj i Srbiji.

„Zato je logično što prisustvo trupa NATO izaziva dozu nepovjerenja, uzdržanosti i skepse, i to je dominantan stav u Republici Srpskoj, posebno ako se ima u vidu i rezolucija o vojnoj neutralnosti usvojena u Skupštini Republike Srpske“, kaže Vučković za DW.

Pokreti trupa moraju biti najavljeni?

Naš sagovornik napominje da je prisustvo stranih trupa „razumljivo“ sve dok to odobrava Savjet bezbjednosti.

Ipak, intenzivniji pokreti trupa na terenu, uključujući vježbu „Brzi odgovor“, izazivaju „dozu straha“, posebno kod građana koji su osjetili ratna razaranja, smatra sagovornik DW.

„Stava sam da prisustvo stranih trupa mora biti ranije najavljeno putem sredstava javnog informisanja, kako bi građani bili upoznati sa aktivnostima koje provode pripadnici NATO-a ili Eufora, što svakako može dovesti do rasta povjerenja između domaćeg stanovništva i pripadnika vojne misije“, kaže Vučković i predlaže intenzivnije kontakte komande Eufora sa lokalnim vlastima.

Kako u ratu devedesetih nije bilo pobjednika, „doprinos međunarodnih snaga igra značajnu ulogu u stabilizaciji prilika u BiH“.

„Međunarodna zajednica mora dodatno pomoći razvoju atmosfere povjerenja i razumijevanja između dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što bi na kraju trebalo da dovede i do odlaska stranih vojnih misija iz BiH“, kaže Vučković.

„Brzi odgovor“ u izmijenjenim geopolitičkim prilikama

Vježba se ove godine ipak izvodi u izmijenjenim geopolitičkim prilikama i pri složenijim bezbjednosnim izazovima. Ruska agresija na Ukrajinu i rat u Pojasu Gaze mijenjaju geopolitičku sliku svijeta, a mnogi analitičari upozoravaju na moguće „širenje ruskog uticaja“ i „radikalizaciju“ na zapadnom Balkanu.

Stručnjak za bezbjednosna pitanja Safet Mušić kaže da se prilikom planiranja vojnih vježbi, pa i „Brzog odgovora“, uzimaju u obzir aktuelne prijetnje te se prilagođava scenario vježbe.

On ipak ne očekuje radikalne promjene u načinu angažovanja snaga Eufora i NATO-a u BiH.

„Procjene su da je BiH još uvijek osjetljiva na hibridna djelovanja, kao i na negativne uticaje koji prijete suverenitetu i nezavisnosti države. Stoga je još produžena odluka da snage EUFOR-a budu prisutne, pa čak i u nešto povećanom formatu“, kaže Mušić za DW.

BiH treba da se uskladi sa EU i NATO

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, u regionu su već zabilježene incidentne situacije, poput napada na trupe Kfora na sjeveru Kosova i napada na kosovsku policiju u Banjskoj.

Ali, još nema naznaka da bi mandat Eufora, odnosno NATO-a u BiH mogao biti promijenjen.

„Eufor u BiH prati situaciju i prisutan je na terenu, a njegova osnovna svrha je očuvanje mirnog i stabilnog okruženja. U slučaju eventualnog pogoršanja bezbjednosne situacije, Eufor i NATO imaju dovoljne kapacitete i sredstva da brzo reaguju i po potrebi izvrše brzo prebacivanje snaga za brzo djelovanje“, pojašnjava Mušić.

Podrška međunarodnih vojnih snaga je dragocjena, ali i BiH mora da učini napore kako bi uskladila bezbjednosne i druge standarde sa standardima EU.

Mušić podsjeća da je BiH već sprovela reformu odbrambenog sektora po standardu NATO i da rezultati jedinica u međunarodnim misijama potvrđuju da su Oružane snage BiH po obučenosti u rangu sa većinom armija NATO.

Mane bezbjednosnog sektora

„Što se tiče bezbjednosnog sektora u BiH, tu nedostaje korjenita reforma na svim nivoima, a u skladu sa modernim bezbjednosnim izazovima i prijetnjama u svijetu. Reforma bezbjednosnog sektora je nešto o čemu se govori niz godina, ali očito da političke snage koje ne žele jaku državu BiH sa modernim bezbjednosnim sistemom nastavljaju sa bojkotom tih aktivnosti“, kaže Mušić.

Kao primjere navodi nedostatak Strategije sajber bezbjednosti te činjenicu da dokument Bezbjednosna politika u BiH nije ažuriran još od 2006. godine.

„Složeno političko-bezbjednosno stanje u BiH zanima i naše prijatelje u svijetu, pa je u Sarajevu boravio i direktor CIA Vilijam Berns kojeg su kolege iz Obaveštajno-bezbjednosne agencije i zvaničnici Ministarstva spoljnih poslova BiH obavijestili o bezbjednosnim rizicima i na koji način državni organi preventivno djeluju“, kaže vojno-politički analitičar Đuro Kozar.

Složena politička situacija

On je za DW analizirao bezbjednosne prilike u BiH u kojima Eufor izvodi vježbu „Brzi odgovor“.

„Politička situacija u BiH nikad nije bila ovako složena, napeta i pesimistična još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, budući da destruktivne snage zloupotrebom ustavnih nadležnosti nastoje da zaustave sprovođenje reformi koje su preduslov za približavanje EU“, upozorava sagovornik DW.

Ipak, naglašava da u BiH u posljednje vrijeme nije bilo težeg narušavanja javnog reda i mira, niti sukoba niskog intenziteta, ali jeste provokativnih izjava pojedinih političara, državnih ili entitetskih zvaničnika koje bi mogle negativno uticati na međunacionalne odnose u BiH.

Kozar vjeruje da Eufor ima ovlašćenja i sredstva za suzbijanje potencijalnih nemira ili sukoba u BiH, da pri tome može računati na NATO i da će toj spremnosti svakako doprinijeti i ovogodišnja vježba „Brzi odgovor“.