Oliver Piper  [ DW ]

18. 07. 2024. 12:28

Konzumacija alkohola u Njemačkoj: nove restrikcije za maloljetnike?

U zemlji u kojoj su pivo i vino dio kulturne baštine, u zemlji u kojoj je 1,6 miliona ljudi zavisno od alkohola, Tojah Dibel je jednoga dana odlučila da nešto mora da se mijenja. I počela je da mijenja – sebe. U novembru 2018. se ta influenserka, nakon još jednog mamurluka, zaklela da će ostaviti alkohol. I to nije bilo sve. Ona otada svojim pratiocima (njih ima oko 90.000) šalje poruku: „Alkohol jednostavno nije kul!“

A za DW kaže: „Alkohol je droga. Doduše legalna, ali to je ne čini manje opasnom. Smeta mi način na koji se naše društvo odnosi prema alkoholu. Njemci odrastaju s alkoholom, ja bih čak rekla da je alkohol u našoj DNK. Sasvim je normalno da se alkohol pije već od najmlađih dana, zato što ga banalizuju i normalizuju.“

Liberalno zakonodavstvo

Osamnaestogodišnjaci kao punoljetne osobe u Njemačkoj smiju da kupuju sve vrste alkohola i smiju javno da ga konzumiraju. Kupovina i konzumacija alkohola poput piva ili vina dozvoljena je i osobama starim od 16 godina. Ali, čak i 14-godišnjaci smiju da popiju pivo, pod uslovom da su u blizini i njihovi roditelji. U Njemačkoj se to naziva „begleitetes Trinken“, što u prevodu znači „piće uz pratnju“.

To je trn u oku saveznom ministru zdravlja Karlu Lauterbahu. Odavno mu to smeta. I zato on želi da promijeni Zakon o zaštiti mladih, odnosno da zabrani konzumaciju alkohola za maloljetnike „u pratnji“ roditelja.

Tojah Dibel ne vjeruje međutim da je to najveći problem u Njemačkoj u vezi sa alkoholom. Ona smatra da bi političari više trebalo da se koncentrišu na one mlade ljudi koji se, i to već u ranima godinama života, opijaju onda kada u blizini nema njihovih roditelja. Dobra je vest da djeca i mladi u Njemačkoj, prema statistikama, sve rjeđe posežu za alkoholom, ali to je samo jedan dio kompletne slike o situaciji u zemlji. Naime, svake godine oko 2.000 mladih osoba (ispod 15 godina starosti) zbog trovanja alkoholom završi na hitnoj.

„Kako oni tako jednostavno dolaze do alkohola?“, čudi se Dibel. Apsolutno je normalno da mladi eksperimentišu i da žele da otkrivaju neke nove stvari, pogotovo one koje su zabranjene. To je jednostavno dio odrastanja, slaže se ona. „Ali, nije u redu da se država ponaša kao da je alkohol samo nešto u čemu se uživa. Kad ljude u Njemačkoj pitate o tome što je alkohol, onda će većina vjerovatno da kaže da je alkohol sredstvo za uživanje. Ali, to je droga.“

Zato Dibel zahtijeva: „Moramo više da govorimo o rizicima, onako kako se to dogodilo i sa duvanom. I po pitanju duvana se dogodila promjena, zašto ne bi i sa alkoholom?“

Odgovoran odnos s alkoholom

Isto to pitanje postavlja i Burkhard Blinert, političar SPD-a koji je od januara 2022. povjerenik savezne vlade za pitanja vezana za droge i zavisnost. On odavno zahtijeva da se zabrani alkohol „u pratnji“ roditelja, i drago mu je da tu ideju, osim ministra zdravlja Lauterbaha, podržava i nekoliko njemačkih pokrajina.

Otpor međutim stiže iz redova opozicionih demohrišćana (CDU). Oni smatraju da konzumacija „uz pratnju“ u porodičnom krugu pomaže mladima da nauče kako da se na odgovoran način odnose prema alkoholu.

Blinert za DW na takvu argumentaciju odgovara: „Krajnje je vrijeme da se to besmisleno pijenje alkohola u pratnji roditelja konačno ukine. Uostalom, svejedno je da li se tu radi o alkoholu, kanabisu ili cigaretama. Iz zdravstvenog ugla, ništa od toga ne bi smjelo da završi u rukama djece i mladih. Mi danas znamo mnogo više nego prije 30 ili 40 godina, znamo da je alkohol, a pogotovo za mlade, izrazito štetan po zdravlje.“

Alkohol „u pratnji“, dodaje Blinert, apsolutno je zastario model. To je, kaže, nemar: „Činjenica da roditelji sjede u blizini ne čini pivo i vino zdravijim za mlade. Takvo pravilo, osim u Njemačkoj, ne postoji nigdje u zapadnoj Evropi.“

„Problematična konzumacija“

I Rajner Tomazijus se čudi tom „opuštenom“ načinu na koji se njemačko društvo i političari odnose prema pitanju konzumacije alkohola među mladima. On je voditelj Centra za zavisnost djece i mladih na Univerzitetskoj klinici Hamburg-Ependorf. Rezultat njegove nedavne studije – a radilo se ispitivanju 4.000 maloljetnika starih između 12 i 17 godina – je sljedeći: svaki deveti ispitanik u toj starosnoj grupi pokazuje znakove „problematična konzumacije“ alkohola. To znači da već postoje prve posljedice štetne po zdravlje.

„Mi u Njemačkoj imamo dosta veliki problem s konzumacijom alkohola među mladima. Studije koje su sprovedene u nekoliko evropskih zemalja pokazuju da smo mi u Evropi broj 1 po pitanju opijanja.“ A jedna od ozbiljnijih posljedica tog opijanja je i trovanje alkoholom, što rezultira boravkom u bolnici, napominje Tomazijus.

Nasilje, strah i depresija…

Stručnjak za zavisnost nabraja i ostale posljedice konzumacije alkohola: mladi konzumenti su impulsivniji i neobuzdaniji, ali istovremeno su i bojažljiviji i depresivniji. Dječaci su češće uzročnici nesreća i naginju nasilju, a djevojčice su zbog alkohola češće žrtve neželjenih seksualnih radnji, odnosno zlostavljanja. A prije svega, konzumacija alkohola utiče na smanjenje kvaliteta života i „ometa“ neuralno sazrijevanje mladih ljudi. Posljedica su problemi s učenjem, pad stope inteligencije.

Tomazijus za DW napominje: „Odavno je poznato i dobro dokazano da je taj rani ulazak u svijet alkohola već u fazi puberteta veoma važan faktor rizika da ti ljudi kasnije, kao odrasle osobe, redovno piju alkohol.“ On zato upozorava: „Oni koji rano počnu s alkoholom, imaju znatno veću stopu vjerovatnoće da će kasnije biti zavisnici od alkohola.“

Moćna industrija alkoholnih pića

Kada bi Rajner Tomazijus bio u prilici da mijenja Zakon o zaštiti mladih onako kako on to želi, onda bi konzumacija piva ili vina bila dozvoljena samo punoljetnim osobama. A najranije sa 16 godina. Ali, naš sagovornik nema nikakvih iluzija po tom pitanju. Taj stručnjak za pitanja zavisnosti smatra da se u Njemačkoj već odavno zapostavlja tema prevencije:

„Mi u Njemačkoj već decenijama spavamo po pitanju prevencije alkohola. Najveći protivnik prevencije je – industrija alkoholnih pića. Ona je veoma moćna. Ona već godinama ima veoma jak lobi, sve do političkih krugova u kojima se donosi odluke. Ja bih po pitanju alkohola osjetno povećao poresku stopu za žestoka pića, ali i za pivo i pića koja sadrže vino – zato što mi znamo da se preko oporezivanja može ostvariti dobar preventivni efekat.“

A šta je s reklamiranjem alkohola?

Tojah Dibel ide i korak dalje. Ona podsjeća na jednu tačku iz koalicionog ugovora aktuelne savezne njemačke vlade iz 2021. Radi se o jednoj stvari kojom su SPD, Zeleni i FDP htjeli da se pozabave tokom svog mandata: „Mi ćemo pooštriti pravila vezana za marketing i sponzorisanje po pitanju alkohola, nikotina i kanabisa.“

Ali, malo se toga dogodilo, kaže influencerka. Zato je ona mišljenja da je čitava ova diskusija oko konzumacije alkohola „uz pratnju“ roditelja samo „fantomska debata“, čiji je cilj pokušaj da se dobije „jeftini aplauz“.

A šta bi ona umjesto toga uradila? „Kao prvo, zabrana reklamiranja alkohola. Totalna je glupost što je alkohol tako jeftin. Kod nas se žestoka pića nalaze na kasama u supermarketu na visini na kojoj je vidljiv i djeci. Alkohol je svuda dostupan, nema nikakvih pravila oko toga. A poreska stopa je raj za proizvođače. I tu je još problem: lobiranje. Time bi gospodin ministar Lauterbah trebalo da se pozabavi, a ne tamo nekim 14-godišnjacima koji sjede za stolom sa svojim roditeljima.“

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku