Sanja Kljajić  [ DW ]

18. 07. 2024. 13:33

Aktivisti: „Iskopavajte svoj litijum u Njemačkoj“

U selima u dolini rijeke Jadar ni visoke temperature nisu zaustavile radove na njivi. U tom kraju živi oko 18.000 ljudi, uglavnom mladih porodica s djecom koje žive od plodne zemlje. Ali, posljednjih pet godina njihov život se okrenuo naopačke, jer kompanija Rio Tinto planira u njihovom kraju da otvori rudnik litijuma.

Porodica veterinara i poljoprivrednika Zlatka Kokanovića tu živi već generacijama. On u pedalj poznaje mapu svog kraja i jasno mu je da tu nema mjesta i za njih i za rudnik.

„Ovdje je planirano glavno postrojenje prerade, tu je naša crkva na par stotina metara. Tu će se drobiti dnevno 4.000-5.000 tona stenskog materijala koji će biti tretiran s 1.000 tona sumporne kiseline i biće ispiran ogromnim količinama vode, tako da će završavati u Jadru“, rekao je Zlatko Kokanović ekipi DW.

U njegovoj kući često zasijeda „krizni štab“. Mještani doline Jadra organizovali su se u udruženje „Ne damo Jadar“ kako bi zajedno pokušali da zaustave otvaranje rudnika. Jer ako budu morali da napuste svoja imanja, kažu, neće izgubiti samo dom, već i osnovni izvor prihoda, a rudnik će uništiti i životnu sredinu.

„Evropi automobili, Kinezima baterije, a nama Srbima deponija i bolesti i kanceri i ko zna kakva čuda. Bolje da se kopa u Srbiji, nego u Njemačkoj ili Francuskoj“, revoltiran je i Dragan Karajčić iz udruženja „Ne damo Jadar“.

Vlada promijenila mišljenje

O budućnosti ogromnih nalazišta litijuma u tom kraju posljednjih pet godina vodi se burna rasprava. Dok za mještane i dio građana Srbije taj projekat predstavlja opasnost po životnu sredinu, drugi u njemu vide ekonomski prosperitet i razvojnu šansu Srbije.

Nakon masovnih protesta širom zemlje, Vlada Srbije je 2022. godine donijela odluku o zaustavljanju projekta kojim se predviđa eksploatacija litijuma.

„Ovim je što se tiče projekta ’Jadar’ i Rio Tinta sve završeno. Gotovo je“, rekla je tadašnja predsjednica Vlade Ana Brnabić.

Međutim, početkom ovog mjeseca Ustavni sud je tu odluku Vlade poništio, navodeći da ona „nije u skladu sa Ustavom ili zakonom“.

„Pri čemu se ne zadire ni u ustavnu nadležnost, odnosno pravo i dužnost Vlade da utvrđuje i vodi politiku i da, u skladu sa Ustavom i zakonom, odluči o daljoj realizaciji konkretnog projekta“, dodaje se u saopštenju Ustavnog suda Srbije.

Vlada je sada odlučila da se s projektom ipak nastavi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nagovijestio da bi Srbija mogla da počne da vadi litijum već 2028. godine, poslije novih garancija Rio Tinta.

„Vjerujemo da rudnik neće ugroziti nikoga i ništa, ali prvo moramo da dobijemo garancije od Evrope da će životna sredina i život običnih građana biti očuvani i unaprijeđeni novim radnim mjestima i boljim platama u odnosu na današnje“, rekao je Vučić́.

Iz kompanije Rio Tinto pozdravljaju odluku Vlade Srbije. Oni najavljuju poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine i otvaranje hiljade radnih mjesta. Vjeruju da projekat „Jadar“ ima potencijal da postane „resurs litijuma i borata svjetskog ranga“.

Podrška za iskopavanje stiže iz EU

I Evropska unija je više puta otvoreno izrazila interesovanje za litijum iz Srbije. Toliko da će sada u iznenadnu posjetu Beogradu doputovati njemački kancelar Olaf Šolc, zajedno s potpredsjednikom Evropske komisije za energetiku Marošom Šefčovičem.

Oni će učestvovati na „Samitu o kritičnim sirovinama“, u okviru kog će Srbija i EU potpisati memorandum o strateškom partnerstvu koji se, između ostalog, tiče iskopavanja litijuma.

Za opozicionog narodnog poslanika Aleksandra Jovanovića Ćutu to je „epski zločin prema ljudima i prema prirodi“. On je Šolca nazvao „malom američkom marionetom“ koji je sebi dao za pravo da raseljava ljude iz Gornjih Nedeljica koji „hrane Srbiju“.

„Nek dođu Šolc i taj Šefčovič kod Zlatka Kokanovića da mu kažu: ’Vidi, Zlatko, ja želim litijum. Uslov za to je da ti i tvojih 100.000 litara mlijeka koje proizvedeš nestanu, i ti da se seliš sa svoje njive.’ Je l’ bi mogao to da kaže nekom njemačkom farmeru?“, pita Jovanović.

On najavljuje opštu pobunu, ali za DW dodaje da je palica za upravljanje prepuštena aktivistima iz organizacije „Ne damo Jadar“.

Sit gladnom ne vjeruje

Za Zlatka Kokanovića iz te organizacije je sve ovo bilo očekivano. Oni su, kaže, sve vrijeme upozoravali javnost na to da Rio Tinto ni posle odluke Vlade o zaustavljanju projekta nije otišao iz doline Jadra, već da su njihove aktivnosti samo bile smanjene.

„Litijuma ima u Njemačkoj tri puta više, gospodine Šolc. I nalazi se u podzemnim termalnim vodama gdje je mnogo jednostavnija eksploatacija i gdje bi bilo mnogo manje uticaja na životnu sredinu. Izvolite, pa iskopavajte svoj litijum u Njemačkoj“, poručio je Kokanović njemačkom kancelaru.

Ipak, kaže da ne planiraju protest povodom dolaska evropske delegacije, već spremaju dalje aktivnosti.

„Mi se nećemo ganjati po Beogradu s njima i nemamo namjeru da trošimo snagu i energiju, jer je to očigledno plan i cilj ove vlasti da nas pohapsi i da nas stavi iza rešetaka. Ali, nećemo im to dozvoliti.“

Na posljednjem velikom protestu krajem juna oni su Vladi Srbije dali rok do 10. avgusta da usvoji zakon o trajnoj zabrani geoloških istraživanja i eksploataciji litijuma i bora u Srbiji. U suprotnom će, kažu, blokirati željezničke pruge i puteve.

Poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta ubijeđen je da će Vučić na ovoj temi „polomiti zube“. „Mi imamo posla s firmom koju nijedna normalna zemlja ne prima u kuću, ali su zato našli Aleksandra Vučića, velikog, hrabrog borca, koji nema hrabrosti da brani svog seljaka, nego se stavio u službu Rio Tinta. E zato će da ga upamti Srbija i otići će s vlasti“, kaže Jovanović.

Kompanija Rio Tinto u međuvremenu nastavlja sa aktivnostima. Oni su u dolini Jadra već otkupili 161 hektar zemlje od 854 hektara, koliko planiraju. Iz tog kraja raseljeno je nešto više od 50 domaćinstava, a među onih 250 koji su ostali mnogi kažu da nema novca za koji bi napustili svoja imanja.

Ali, i kompanija ima svoje trikove. Ovdje kažu da su vlasnicima kuća ponudili dodatnih pet odsto na otkupnu cijenu ako s kuće skinu krov. „Zato da bi i ona druga strana onih kuća prodala, da bi se iselili. Psihološki nas ubijaju, to je psihički rat“, zaključuje Dragan Karajčić iz Nedeljica.