Tufik Softić

Plav

Hajka usmjerena na aktiviste koji se bore protiv potkornjaka

Građanski aktivista Rašit Marković izjavio je da je u toku, kako je rekao, fronatalni napad na šumskog inspektora iz Plava Hakiju Jasavića i pokušaj da se svi oni koji se bore protiv potkornjaka proglase organizovanom kriminalnom grupom.

On je na svom Fejsbuk profilu napisao da se to čini kako bi se odbranio potkornjak u Nacionalnom parku Prokletije, "jer nije potkornjak napao šumu nego Hakija potkornjak".

"Da se NVU Drvoprerađivači i čuvari plavskih šuma proglase za lopove i mafiju ili OKG, po mom subjektivnom osjećaju i da se tako u paketu relativizuje i ona borba sa koncesionarima prije tri godine pod nazivom 'ne damo šume – i mi imamo đecu'", ocijenio je Marković.

On je „braniocima potkornjaka“ poručio da sve zna.

"Za sve sam u toku i znam da oni znaju i da me zaobilaze u širokom luku. Moj jedini ineteres je opšti, a njihove interese znaju da znam", napisao je Marković na Fejsbuk profilu.

Šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio je prošle jeseni krivične prijave menadžmentu Nacionalnih parkova Crne Gore zbog toga što su, kako je rekao, nečinjenjem, dozvolili da bolest potkornjaka nanese milionske štete državi Crnoj Gori, a nedavno je najavio da će krivične prijave podnijeti i protiv Agencije za zaštitu životne sredine.

Jasavić je juče zbog praznika bio nedostupan za komenatar u vezi sa objavom Rašita Markovića, ali je ranije Portalu RTCG kazao da se ne boji ničega i da sve radi uz saglasnost sa Upravom za inspekcijske poslove.

On je tada našem portalu kazao da se u Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka u ovom trenutku prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

"Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka", rekao je Jasavić.

On tvrdi da je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila ove godine dokumentom u koji je naš portal imao uvid, naložila mjere monitoringa za mart i april.

"Od tada oni su postavili koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara koliko zahvata površina Nacionalnog parka potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti", rekao je Jasavić.

Ovaj inspektor iz Plava kaže je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

"Kada bi se proglasila epidemija, onda ne bi morali da čekamo na ovakva retroaktivna rješenja, nego bi djelovali onako kako treba, a to je sanitarna sječa. Da se spašava što može da se spasi", rekao je Jasavić.

Aktivista i član Udruženja drvoprerađivača iz Plav, Nedžad Cecunjanin, objasnio je da je sve počelo vraćanjem krivične prijave inspektora Jasavića iz Specijalnog državnog tužilaštva u Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu, i sada kupi prašinu.

„Tu su se mnogi osilili, pa i Agencija za zaštitu životne sredine, kada je napisala onakvo retroaktivno saopštenje i zabranila sječu. Oni navodno vrše monitoring i bore se protiv potkornjaka takozvanim feromonskim klopkama. Znate kakav učinak imaju feromonske klopke? Ako je oboljelo 100 posto šume, oni hvataju samo četiri odsto potkornjaka", kazao je Cecunjanin.

On je rekao i da su se na nekim portalima pojavili tekstovi u kojima se navodi da „šumarski inspektor leleče“ da bi omogućio sanitarnu sječu, a Udruženje drvoprerađivača optužuje da želi da se domogne šume.

„Dok oni leleču za nama, mi smo ovih dana obišli Kofiljaču, Hacko brdo, Košuticu, i tamo zatekli katarstrofalno stanje, što vam dokumentujem fotografijama i video zapisom. Potkornjak se nevjerovatno brzo širi i sa njihovom neaktivošću, zabranom sječe bolesnih stabala što se radi svuda u okruženju, poslije ljeta i velikih vrućina koje pogoduju širenju potkornjaka, na jesen ćemo imati ne stotinu hiljada kubika, nego mnogo više oboljele šume u zoni Nacionalnog parka Prokletije", tvrdi Cecunjanin.

Na pitanje zašto se zaustavlja borba protiv potkornjaka i zbog čega se sada stvari vraćaju praktično na početak, on odgovara da je to zbog neodgovornosti, zbog koje je propalo i uradilo sve drugo u Plavu.

„Jednostavno, u Plavu je sve uništeno i niko nije nizašta odgovarao. Tako se odnose i prema ovom problemu. Pa, je li bilo ko odgovarao što su u strogoj zoni NP Prokletije tri rijeke pitke vode stavljene u cijevi i napravljene dvije male hidroelektrane“, zapitao je Cecunjanin.

On je rekao da nema direktnih prijetnji, ali da se stvara takva klima da se se odbrane oni koji su krivi što su dozvolili da potkornjak napravi ovakve štete, ne bi li prošli nekažnjeno „kao što su prošli nekažnjeno svi prije njih“.

U međuvremenu je potkornjak prešao iz šuma NP Prokletije i u državne šume, a Uprava za šume je počela da sprovodi sanitarnu sječu.

Podršku inspektoru Jasaviću za sada daju jedino iz Udruženja drvoprerađivača Plav, a građanski kativista Rašit Marković je nedavno podsjetio da je ekocid kao zločin prema priorodi, krivično djelo koje ne zastarijeva.