Lalon Sander, Sebastijan Fesper (NDR)  [ DW ]

29. 06. 2024. 12:04

Mlade Njemce vuku zapad i veliki gradovi

„Primjećuje se da nedostaje mladih ljudi“, kaže Gani Luban. Ona je predsjednica udruženja kulture u Kargovu, selu u sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini Meklenburgu.

Udruženje želi da oživi kulturni život. Ali jedva da ima mladih ljudi koji u tome učestvuju, kaže Luban.

U tom okrugu je, prema popisu stanovništva 2011. godine, bilo 61.000 osoba u starosnoj dobi između 19 i 39 godina. A na popisu 2022. još samo 45.000. Pad od 26 odsto.

Ukupno stanovništvo se smanjilo za osam procenata. U isto vrijeme je ukupno stanovništvo u Njemačkoj poraslo za dva miliona.

Jasna granica između istoka i zapada

Ovaj okrug je tipičan za celu istočnu  Njemačku. U seoskim područjima se smanjuje broj mladih ljudi, ali to ne važi za gradove kao što su Berlin, Erfurt, Lajpcig i Magdeburg.

Na zapadu zemlje takođe postoje područja u kojima je manje mladih, ali smanjenje njihovog broja nije drastično kao na istoku zemlje.

Tamo gdje je manje mladih ljudi na zapadu zemlje, kao u nekim  djelovima Bavarske, Hesena i Donje Saksonije, radi se o procentualnom smanjenju od pet do deset odsto. Na istoku zemlje se njihov broj smanjio za 20 do 30 odsto.

To znači da u tim istočnonjemačkim krajevima ima manje mogućnosti za obrazovanje i rad. Ko planira porodicu i karijeru, vidi sebe na nekom drugom mjestu.

A to znači da je sve manje ljudi koji preuzimaju važne uloge u društvu, sve manje podmlatka za udruženja i organizacije, manje poreskih obveznika i manje ljudi koji dobijaju sopstvenu djecu. To je vrzino kolo.

Svejedno je da li se radi o istoku ili zapadu zemlje – mlađe osobe žive u gradovima. Njihov udio u ukupnom stanovništvu je u istočnim gradovima kao što su Rostok, Jena, Drezden i Lajpcig isti kao u gradovima na zapadu zemlje kao što su Minhen, Štutgart ili Diseldorf.

Ali u seoskim područjima na istoku zemlje često je ispod 20 odsto ljudi u starosnoj dobi između 19 i 39 godina.

Nije samo problem u odnosu grada i sela

Na zapadu Njemačke je i u nekim seoskim područjima zabilježen porast broja stanovnika. U okrugu Oldenburg u Donjoj Saksoniji je između 2011. i 2022. broj mladih ljudi porastao sa 26.000 na 29.000.

Jedan od njih je Migel Bebenze kojem je 27 godina i odrastao je u tom okrugu. Tu je studirao i tu živi. „Okrug ima dobar položaj, brzo se stiže do Oldenburga i Bremena, a ima zaista puno prirode“, kaže on.

Migel je prije pet godina osnovao firmu u oblasti informacione tehnologije. On kaže da je mnogo naučio od već prisutnih firmi u kraju i dodaje da u njegovoj branši može da radi sa bilo kojeg mjesta.

On želi da ostane tu gdje jeste. „Ovdje sam stekao brojne dobre kontakte, koje ću i dalje da koristim“, kaže on.

Mladi ljudi se sele radi karijere i kvaliteta života

Mlađi ljudi su često mobilniji od starijih. Još uvijek nemaju porodicu ili su je tek zasnovali, idu za prilikama da se obrazuju ili napreduju u karijeri.

Odlučujuće su šanse da se nađe dobar posao, kaže istraživač tržišta rada Kornelijus Peters. On dodaje da postoje i takozvani meki faktori koji čine neko mjesto atraktivnim: „Poslije stručne škole ili fakulteta, najprije mnogo mladih odlazi u velike gradove, koji imaju veliku kulturnu ponudu, turistički su atraktivni i imaju dobru infrastrukturu.“

Tako su migracioni trendovi ekonomski indikator, koji obuhvata brojne aspekte nekog mjesta. Gdje se stiče dobro obrazovanje i stručno usavršavanje? Gdje postoje atraktivne finansijske ponude?

Gdje su troškovi života niski? Gdje je dobro da odrastu djeca? Tamo gdje se mladi ljudi u većem broju doseljavaju, najčešće postoji atraktivna kombinacija tih faktora.

A mlađe odrasle osobe koje ostaju u istočnonjemačkoj unutrašnjosti i na selu? Sociološkinja Julija Gabler iz Lužica u Saksoniji kaže da su ti mlađi ljudi osjetili da su u manjini.

Ona je u svojem istraživanju pokušala da odgovori na pitanje zašto neke mlade žene ostaju u takvim krajevima istoka zemlje. „Kada se otvaraju firme, mora se misliti i na to da je potrebna i prateća infrastruktura, recimo dovoljan broj mjesta u obdaništu“, kaže ona.

Dodaje da je to zapravo svima jasno, ali treba i da se sprovede. Zaključila je da je ekonomski uspjeh u istočnonjemačkoj provinciji jedino moguć, ako se misli i na socijalne faktore.

Pad nataliteta nakon ponovnog ujedinjenja

Trend ne zavisi samo od ekonomskog razvoja ili nedostatka infrastrukture. Za aktuelni natalitet je bitno i koliko djece su imali ljudi prije mnogo godina.

U istočnim njemačkim pokrajinama je nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke devedesetih došlo do drastičnog pada nataliteta. Između 1990. i 2011. broj djece i mladih se prepolovio.

Godine 2011. najveći broj mlađih odraslih osoba rođen je prije pada Berlinskog zida – kada je natalitet u Istočnoj Njemačkoj bio veći nego u Zapadnoj Njemačkoj.

U međuvremenu su odrasli i oni rođeni u periodu izrazito slabog nataliteta, odrasle osobe. Dakle, ne radi se samo o iseljavanju sa istoka zemlje već i o činjenici da su ljudi prije tri decenije imali manje djece.

Narednih decenija moglo bi doći do preokreta. Naime, na istoku zemlje se već nekoliko godina rađa više djece. Natalitet se na istoku i zapadu u prethodnim decenijama izjednačio.

Broj novorođene djece  je na istoku porastao između 2011. i 2022. I sve više ljudi se seli u istočnonemačku unutrašnjost i na selo. Tako da se trend može preokrenuti.