Keno Fersek  [ DW ]

22. 10. 2024. 08:55

Tijesno u Moldaviji: „Bande“ i kupovina glasova

U proljeće 1992. godine, Moldavija je bila prva žrtva ruske agresivne politike, samo nekoliko mjeseci nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Hiljade vojnika tadašnje 14. ruske armije stacionirane u zemlji, kao i ruske dobrovoljačke jedinice, pomogle su separatistima u Pridnjestrovlju, da se otcijepe – model koji je kasnije primijenjen u Gruziji i Ukrajini.

Ostaci bivše 14. armije i danas su stacionirani u Pridnjestrovlju, iako se Rusija prije više od dvije decenije obavezala da će ih povući.

Ali, danas je Moldavija druga vrsta ruskog poligona – za hibridne ratove kojima se destabilizuju društva i zemlje. Nijedna druga zemlja u Evropi nije u tako velikoj mjeri izložena ruskoj propagandi i kampanjama kao Moldavija.

To je bilo vidljivo posljednjih nedjelja i mjeseci u kampanjama za predsjedničke izbore i za referendum o EU.

Nakon izbora i referenduma sprovedenih u nedjelju (20. oktobar), aktuelna predsjednica Maja Sandu vodi nakon prvog kruga sa oko 42 odsto glasova, a vrlo tijesna većina od 50,4 posto birača na referendumu glasala je da se cilj integracije u EU ugradi u Ustav.

S druge strane, značajan dio moldavskih birača glasao je za proruske kandidate i protiv evropske perspektive zemlje, iako je Moldavija ekonomski već dugo povezana s EU i Brisel masovno podržava zemlju.

Gagauzi masovno protiv EU

Čak 26 odsto glasova je dobio bivši glavni državni tužilac Aleksandr Stojanoglo, koga su podržali proruski socijalisti (PSRM), a koji je morao napustiti svoju poziciju 2021. godine zbog optužbi za korupciju.

Moldavsko-ruski biznismen Renato Usatij osvojio je 14 odsto, a ostali više ili manje otvoreno proruski kandidati, uključujući i bivšu guvernerku autonomne regije Gagauzije, zajedno su dobili gotovo deset odsto.

Stvar će biti odlučena u drugom krugu kroz dvije sedmice, gdje Maja Sandu neće imati lak posao, kako su joj neki isprva predviđali.

Na referendumu o EU, djelovi biračkog tijela, posebno na sjeveru i jugu Moldavije, masovno su glasali protiv upisivanja integracija u EU u Ustav.

U autonomnoj pokrajini Gagauziji na jugu Moldavije, koju naseljavaju Gagauzi, turski narod pravoslavne vjere koji gotovo isključivo govori ruski, oko 95 odsto je bilo protiv na referendumu. Uprkos činjenici da je EU prisutna u regionu s brojnim projektima razvoja infrastrukture i ekonomije.

„Nikad viđeni napad“

Izlaznost na izbore u ovoj zemlji sa ogromnom dijasporom dostigla je rekordnih 51,5 posto, što ukazuje na visoku mobilizaciju proevropskih i proruski orijentisanih birača.

Ključni za proevropski dio biračkog tela bili su glasovi dijaspore u članicama EU – „evropski“ Moldavci su zapravo osigurali vrlo tijesnu proevropsku većinu na referendumu.

U kasnim večernjim satima u nedjelju, Sandu je održala kratku, ali vrlo zabrinjavajuću konferenciju za novinare. S gotovo ukočenim izrazom lica, izjavila je da postoje dokazi da su „kriminalne grupe“ pokušale da „kupe 300.000 glasova“.

Govorila je o „nikad viđenom napadu na slobodu i demokratiju naše zemlje“ i „neviđenim razmjerama izborne prevare“.

Ko su „banditi“?

U ponedjeljak je Sandu ponovila ozbiljne optužbe, ali s olakšanjem zbog ishoda referenduma o EU. „Pravedno smo pobijedili u nepravednoj borbi“, rekla je, „jer je postojala zavjera protiv težnje naše zemlje da slobodno bira svoj put.“

Upozorila je da bi pokušaji uticaja i dezinformacija mogli postati model djelovanja i u drugim evropskim zemljama, ali je izbjegla da direktno spomene Rusiju, nazivajući te grupe „banditima“ i „kriminalnim grupama“.

Tu se misli na mreže oko moldavsko-izraelskog biznismena Ilana Šora i moldavsko-ruskog biznismena Vjačeslava Platona.

Šor je mozak iza takozvane „krađe milijardi“, tokom koje je između 2012. i 2014. iz tri moldavske banke nestalo oko milijardu evra, maskiranih u kredite ofšor firmama.

Platon je pak jedna od ključnih figura takozvanog "Russian Laundromat", mehanizma za pranje novca kojim su desetine milijardi dolara iz Rusije, između ostalog preko moldavskih banaka, prebačeni i oprani u zapadnim zemljama.

Šor je pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora. Prije pet godina pobjegao je prvo u Izrael, a zatim u Rusiju. Nalazi se na listama sankcija SAD i EU, traži ga Interpol. Rusija odbija da izruči Šora Moldaviji.

Platon je takođe pravosnažno osuđen u Moldaviji, ali je kasnije taj sudski postupak poništen. On je 2020. pobjegao u London. U Rusiji je takođe pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora u odsustvu.

Šor i Platon navodno godinama ilegalno prenose velike sume novca u Moldaviju. Šor time finansira proruske stranke, antievropske kampanje i kupovinu glasova.

Novinarka moldavskih novina „Ziarul de Garda“ uspjela je prije nekoliko mjeseci neprimijećena da uđe u Šorovu mrežu i otkrije kako moldavski građani primaju novac za učešće na protestima ili izborima. Za njih se između ostalog otvaraju računi u Rusiji, a plaćeni su putem ruskih bankovnih kartica.

Kupovina glasova

Moldavske vlasti početkom oktobra razotkrile su mrežu u kojoj su navodno kupljeni glasovi do 130.000 moldavskih građana.

Takođe, moldavski istražitelji vjeruju da su otkrili mrežu ruskih i moldavskih državljana sa nekoliko desetina članova, specijalno obučenih za izvođenje napada i nasilnih ometanja izbora i javnih događaja.

Sljedeće dvije sedmice do drugog kruga predsjedničkih izbora vjerovatno će biti period daljih sukoba.

Protivkandidati Maie Sandu, uključujući Aleksandra Stojanogla, za sada su se uzdržali u izjavama i jednostavno zahvalili biračima. Drugi jak proruski kandidat, Usatij, za sada je odbio da biračima preporuči za koga da glasaju u drugom krugu.

*ovaj tekst je najpre napisan na nemačkom jeziku