Sabine Kinkarc  [ DW ]

19. 10. 2024. 09:24

Njemačka i Turska: Teški partneri, ali ipak partneri

Sto godina nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između Njemačkei Turske, gotovo je nemoguće donjeti jednodušnu ocjenu o odnosu dvije zemlje.

Politikolog Jens Bastijan iz Centra za primjenjene turske studije (CATS), govori o „brojnim nijansama“.

„Ovo se ne može opisati samo na nivou vladajućih elita u Ankari i Berlinu. Turska zajednica u Njemačkoj je važan faktor u bilateralnim odnosima, bilo političkim, ekonomskim, kulturnim ili sportskim“, analizira Bastijan za DW.

Njemačka se godinama smatra najvažnijim trgovinskim partnerom Turskei najvažnijim stranim investitorom u ovoj zemlji.

Više od tri miliona ljudi turskog porijekla živi u Saveznoj Republici Njemačkoj. „Uključujući poslovna udruženja i pojedinačne kompanije, lokalna politička razmjena u okviru gradskih partnerstava funkcioniše“, kaže Bastijan.

Razdor na najvišem nivou

Situacija na nivou vlasti je potpuno drugačija. Početkom jula je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan jedne večeri sjedao na tribinama na Evropskom fudbalskom prvenstvu u Berlinu. Kancelar Olaf Šolc se nije pojavio.

Vjerovatno zato što je to bilo na vrhuncu diplomatskog skandala. Jedan turski reprezentativac je na terenu pokazao „vučji pozdrav“, simbol kojim se identifikuje desničarski ekstremistički pokret Ulkudžu – poznatiji kao „Sivi vukovi“.

Politički ogranak pokreta, MHP, ne samo da sjedi u turskom parlamentu, već je i partner u koalicionoj vladi kojom rukovodi AKP predsjednika Erdogana.

Nekoliko njemačkih političara reagovalo je ogorčeno na „vučji pozdrav“. Ambasadorima je uručen demarš, a Turska je optužila Njemačku za ksenofobiju. Erdogan je tako spontano doletio u Berlin kako bi pokazao svoje prisustvo na utakmici turskog tima.

Ranije je već bilo neslaganja. Tokom posjete Kancleramtu – samo nekoliko nedelja nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra – Erdogan je otvoreno zauzeo stav protiv Izraela. Optužio je zemlju za „fašizam“ i prebacio joj „ratne zločine“.

Olaf Šolc je morao da sluša gosta kako opisuje Hamas kao „oslobodilačku organizaciju“ i tvrdi da Njemačka ima „psihološki osjećaj krivice“ prema Izraelu.

Šolc je ostao miran. Previše tih, kako su kasnije kritikovali. „Nije tajna da imamo različite, ponekad veoma različite poglede na aktuelni sukob“, rekao je tada kancelar. Zato moramo da razgovaramo. „Naročito u teškim trenucima, moramo direktno razgovarati jedni s drugima.“

Njemačka i Turska su potrebne jedna drugoj

Dvojica državnika sastaju se u Istanbulu ove subote (19. oktobar). Politikološkinja Hurčan Asli Aksoj kaže da ima pregršt tema za razgovor.

„Uprkos suprotstavljenim pozicijama u bliskoistočnom sukobu, između Ankare i Berlina postoje zajednički interesi u mnogim drugim oblastima“, analizira šefica CATS-a na pitanje DW. „Na kraju krajeva, obe strane su potrebne jedna drugoj – politički, ekonomski i socijalno.“

Portparol njemačke vlade je kao teme koje će biti na stolu izdvojio migracije, rat u Ukrajini i pitanja ekonomske politike.

Turska je odigrala ključnu ulogu u tome da ukrajinsko žito ponovo dođe na svetsko tržište preko Crnog mora. Već nedeljama se govori o uspostavljanju međunarodne kontakt grupe koja bi tražila načine za okončanje rata između Rusije i Ukrajine. Turska takođe treba da bude uključena.

Njemačka vlada je više puta isticala da Turska mora biti uključena u evropsku politiku sankcija protiv Rusije. Jens Bastijan takođe smatra da je ovo važno. „Kancelar Šolc bi takođe trebalo da jasno istakne uslove ukoliko predsjednik Erdogan ima za cilj da modernizuje carinsku uniju između EU i Turske.“

Dogovor o azilu?

Kada je riječ o migracijama, Šolc će se svakako pozabaviti pitanjem kako više odbijenih turskih tražilaca azila može biti deportovano u Tursku. Kada je riječ o zemljama porijekla tražilaca azila u Njemačkoj, Turska je na trećem mjestu iza Sirije i Avganistana.

Većina odbijenih zahtjeva pogađa Kurde, kaže politikološkinja Asli Aksoj. „Govori se o sporazumu o azilu između Berlina i Ankare. Do 500 ljudi koji traže zaštitu moglo bi biti deportovano nedeljno.“

Međutim, nema zvanične potvrde o tome sa turske strane. Federalna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer nedavno je govorila o deportacijama: „Radimo na tome i sigurna sam da ćemo uskoro moći da obznanimo uspjehe.“

Grčka i Turska sarađuju na granici

Prema mišljenju Bastijana, sporazum o izbjeglicama koji je EU zaključila sa Ankarom u martu 2016. neće igrati veliku ulogu u budućnosti. U suštini, predviđeno je da tražioci azila koji su neregularno stigli u Grčku preko Turske mogu biti vraćeni u Tursku.

EU je do sada platila Ankari skoro deset milijardi evra za zbrinjavanje izbjeglica u Turskoj. Tamo živi 3,6 miliona sirijskih izbjeglica.

Iako migranti i izbjeglice i dalje pokušavaju da se domognu Grčke, broj se smanjio. Bastijan to pripisuje činjenici da granične vlasti Turske i Grčke sada sarađuju bilateralno.

Sve u svemu, čini se da je, kada je riječ o pitanjima migracija i izbjeglica, fokus na bilateralnim sporazumima, a ne na pregovorima o novom „turskom sporazumu“ na nivou EU.

Turska želi da kupi Jurofajtere

Jedna tema koja će sigurno igrati ulogu na sastanku Šolca i Erdogana je izvoz oružja. Turska želi da modernizuje svoje vazduhoplovstvo sa 40 borbenih aviona Jurofajter.

Pošto ih proizvode Njemačka, Španija, Velika Britanija i Italija, sve četiri zemlje moraju da pristanu na kupovinu. Za sada su zeleno svjetlo dale samo Španija i Velika Britanija.

„Naš NATOsaveznik Njemačka, naravno, takođe mora da preduzme odlučne korake naprijed, na primjer kada govorimo o naoružanju, industriji i izvozu“, rekao je Erdogan u Berlinu krajem prošle godine. „Ovo mora biti omogućeno bez ometanja.“

Ali, Šolc je ovo odbio. Za sada.

Njemački izvoz oružja u Tursku bio je značajno ograničen 2019. godine nakon turske vojne ofanzive u sjevernoj Siriji. U međuvremenu, vlada bi trebalo da okonča taj kurs.

Magazin Špigel piše da su isporuke oružja u vrijednosti od najmanje 236 miliona evra odobrene u septembru 2024. Uključujući protivavionske rakete i torpeda.

Asli Aksoj pretpostavlja da će i Njemačka sada dati zeleno svjetlo za Jurofajtere. „Sada izgleda da su se obje vlade približile po mnogim pitanjima politike naoružanja, tako da će Turska i dalje dobijati evropske borbene avione.“

Portparol vlade u Berlinu je rekao da ne može da predvidi razgovore. „Ali, naravno, uvjek možete očekivati nešto novo kada kancelar posjeti turskog predsjednika.“

*ovaj tekst je izvorno objavljen na nemačkom jeziku