Aleksandra Mudreša  [ DW ]

28. 09. 2024. 10:06

Da li će podgorički izbori uzdrmati vlast u Crnoj Gori?

Poslije višedecenijske vladavine Demokratske partije socijalista vlast (DPS), vlast je u glavnom gradu Crne Gore u oktobru 2022. preuzela tadašnja opozicija i novi politički subjekt: Pokret Evropa sad (PES.) Funkcionerka tog pokreta, Olivera Injac, izabrana je za gradonačelnicu. Nedugo zatim došlo je do raskola u PES između premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, zbog čega je dio odbornika PES formirao poseban klub iza kog danas stoji Milatović.

Vanredni lokalni izbori u Podgorici raspisani su nakon što je skraćen mandat lokalnom parlamentu, što su inicirali opozicioni odbornici (DPS, SD, SDP) a podržao Milatovićev Pokret za Podgoricu i građnski pokret URA. Prethodno Milatovićevi odbornici koji su se otcijepili od PES-a sa bivšim kolegama nisu mogli da dogovore podjelu funkcija, što je opterećivalo funkcionisanje grada.

Na izborima u Podgorici učestvuje 13 lista, među kojima i ona iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović, na kojoj su i opozicione partije URA i PZP. Na izborima nastupa i najjača opoziciona partija, DPS. Vladajuće partije izlaze u dvije kolone: PES i Demokrate u jednoj, a prosrpske partije bivšeg Demokratskog fronta u drugoj.

Na predstavljanju liste koja nosi njegovo ime, predsjednik Milatović rekao je da je „izabrao da ne okreće glavu na drugu stranu pred lošim praksama na lokalnom i državnom nivou", te da će, kako je naglasio, rezultati izbora u Podgorici zaustaviti „politički cirkus". Takvu odluku njegov, sada koalicioni partner, Dritan Abazović, vidi kao hrabru, jer je Milatović, kao jedan od osnivača PES, napravio, kaže, otklon od politike koju ta partija sada vodi na državnom nivou.

Nagovještaj novih političkih procesa?

Rezultati predstojećih izbora, prema mišljenju Marka Pejovića iz Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), mogu da oblikuju buduće odnose između vlade, predsjednika i opozicije, a potencijalno i da utiču na šire političke saveze i smjer kojim će zemlja ići u narednom periodu.

„Ako vladajuće partije ostvare značajan uspjeh (Pokret Evropa sad, Demokratska Crna Gora, bivše partije Demokratskog fronta), to bi moglo da osnaži poziciju vlade, jer bi rezultati pokazali da uživaju široku podršku među građanima. A mogli bi i da iskoriste taj uspjeh kao potvrdu da su na pravom putu u sprovođenju politika", kaže Pejović.

U scenariju po kojem bi opozicione partije ostvarile značajan uspjeh, to bi, kako kaže Pejović, bio signal nezadovoljstva trenutnom vladom, zbog čega bi opozicija radila sve na organizaciji prijevremenih parlamentarnih izbora.

Analitičar Boris Marić mišljenja je da lokalni izbori mogu da odrede dalja kretanja na političkoj sceni, ali i da ne mogu da budu uzrok dramatičnih potresa. „Mogu biti vjetar u leđa za buduće procese, ali kratkoročno, u formalnom smislu, neće biti uzrok radikalnog zaokreta na političkoj sceni. Ove izbore bih definisao kao građenje pozicija za sljedeće parlamentarne izbore, kad god da budu", ističe Marić.

Da li je Milatoviću ugrožena pozicija predsjednika države?

I prije nego što je nastupom na podgoričkim izborima Milatović ozvaničio svoje političke ambicije, za Pokret Evropa sad on je, zbog javnog neslaganja sa politikom vlade, postao „doskorašnji predsjednik svih građana i novi portparol opozicije", koji „krši Ustav i miješa se u teme za koje nema ustavne nadležnosti".

Zbog svega toga, Marko Pejović kaže da ga ne bi iznenadila ni inicijativa za provjeru Milatovićevog legitimiteta na funkciji predsjednika države.

„U tom smislu, ne bih isključio ni mogućnost da trenutna parlamentarna većina inicira postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav u skladu sa članom 93 Ustava Crne Gore, kako bi prekinuli agoniju na relaciji parlament – izvršna vlast – predsjednik", kaže Pejović za DW.

Marić s druge strane ocjenjuje da podgorički izbori jesu svojevrsni test legitimiteta i da se može očekivati da nekome od aktera bude oslabljen legitimitet, ali ne do nivoa gubitka pozicija.

„To ipak nije dovoljna osnova da poljulja pozicije premijera i predsjednika, jer se radi o lokalnim izborima. Mogu, dakle, imati uticaj, ali ne i presudno da utiču na trenutne pozicije i mandate“, smatra Boris Marić, dugogodišnji civilni aktivista i bivši generalni sekretar vlade.