Ivica Petrović  [ DW ]

29. 06. 2024. 08:49

Protesti protiv Rio Tinta: „Vlast računa da su ljudi malaksali“

Kompanija Rio Tinto se vraća u Srbiju na velika vrata. Možda je ispravnije reći da nikad nije ni odlazila, iako je prije par godina djelovalo da je stavljena tačka na iskopavanje litijuma u Srbiji.

Nakon protesta, srpske vlasti su 2022. godine poništile sve administrativne akte u vezi sa ovim preduzećem, i djelovalo je da se time završava priča oko otvaranja rudnika litijuma u Srbiji.

Međutim, vrlo brzo su uslijedile pokajničke izjave, prije svega predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kako je to bila velika greška i da je ipak trebalo insistirati na tom projektu.

Vrhunac je uslijedio nedavno kada je predsjednik Vučić najavio otvaranje rudnika litijuma „Jadar“ vjerovatno 2028 godine.

Da je otprilike četiri godine dovoljno za otvaranje rudnika, načelno je u razgovoru za DW potvrdio i Čad Blevit, izvršni direktor projekta „Jadar“.

Jadar ne smije pasti

Neka vrsta odgovora javnosti bilo je protesno okupljanje u Loznici u petak u organizaciji više ekoloških pokreta.

Kako se čulo, na ovom protestu postojao je samo jedan zahtjev – zakonska zabrana primijenjenih geoloških istraživanja i eksploatacije litijuma i bora u Srbiji.

„Rok je 40 dana, 41. dan, ne budu li usvojili zakon, blokiraćemo Srbiju“, rekla je Marijana Trbović Petković, aktivistkinja udruženja „Ne damo Jadar“.

Naglasila je da se ovog puta neće maltretirati ljudi po ulicama nego „da će se blokirati ključne tačke željeznice, da ne može Kinez iz Bora da vuče naše zlato. Blokiraćemo da ne može mafija iz Bosne da vuče ugalj“, rekla je ona.

Projekat bez tačke

Urednik u nedjeljniku Radar Milan Ćulibrk primjećuje da na projekat nikad nije stavljena tačka, i da se samo čekalo da padne prašina na nezadovoljstvo građana. Sad samo ostaje pitanje koliko se taj državni preokret može spriječiti protestima:

„Ako izliv nezadovoljstva bude veliki, ne isključujem da će državni vrh i ovog puta popustiti pod tim pritiskom“, ističe Ćulibrk za DW.

Situacija u odnosu na prošli ciklus protesta protiv Rio Tinta se ipak donekle promijenila. Opoziciona energija se dodatno istrošila, opozicija se još više podijelila, a neki od nosilaca tadašnjih protesta se sada vide kao svjesni ili nesvjesni pomagači vlasti.

„Vlast svakako računa na to da su ljudi malaksali, da su postali apatični, i da više neće iskazivati svoje nezadovoljstvo na ulici ili na terenu“, kaže o tome Ćulibrk.

„Ključni problem je ipak to što nikad nismo imali javnu raspravu o tom projektu. Država je trebalo da formira neku svoju radnu grupu eksperata, umjesto da to radi kompanija koja bi taj rudnik željela da otvori“, skreće pažnju naš sagovornik.

Cifre se ne uklapaju

Predsjednik Srbije, kada govori o prednostima ovog projekta, uglavnom barata uticajem rudnika litijuma na BDP Srbije. Aktivisti koji se protive tom projektu upozoravaju da Srbija ne smije postati rudarska kolonija.

„Ako je tačno ono što čujemo, taj rudnik će se otvoriti 2028. ili 2029. godine, i zaposliće nekoliko hiljada radnika sa prosječnom platom od hiljadu evra. A nama predsjednik sa druge strane obećava prosječnu platu od 1400 evra do 2027. godine“, kaže Ćulibrk i dodaje:

„Vlast insistira na parama, ili materijalnim efektima, a protivnici na zaštiti životne sredine. Nema tog novca koji može da nadoknadi eventualne posljedice po životnu sredinu. Srbiju očekuje i problem sa pijaćom vodom, i zato se moraju ozbiljno razmotriti svi negativni efekti kako ne bismo imali veću štetu nego korist od ovakvog projekta“, zaključuje Milan Ćulibrk.