B.B. [ RTS ]

Izbori u Francuskoj

Bez apsolutne većine, ljevica u vođstvu, ekstremna desnica ograničena

Objavljeni su preliminarni rezultati drugog kruga parlamentarnih izbora. Na opšte iznenađenje, Novi narodni front je preuzeo prvo mjesto, osvojivši između 180 i 215 mjesta u parlamentu i ispred je tabora predsjednika Emanuela Makrona i ekstremne desnice, prema Institutu za ispitivanje javnog mnjenja Ifop. Nijedan blok neće imati apsolutnu većinu za samostalnu vladavinu.

U drugom krugu vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj najviše glasova je danas dobila ljevičarska koalicija Novi narodni front, po prvim procjenama izlaznih anketa, ispred tabora predsjednika Emanuela Makrona i ekstremne desnice, tako da nijedan blok neće imati apsolutnu većinu za samostalnu vladavinu.

Danas se glasalo za 501 poslaničko mjesto u Narodnoj skupštini Francuske koja ima 577 poslanika. U prvom krugu je 30. juna izabrano samo 76 poslanika.

Ekstremno desničarska stranka Nacionalno okupljanje ulazi u Parlament sa do sada najvećim brojem poslanika (između 115 i 155), ali ostaje daleko od preuzimanja vlasti, bilježeći razočaravajući rezultat u poređenju sa prodorom u prvom krugu prije sedam dana.

Sa 172 do 215 poslanika prema prvim procjenama instituta za ispitivanje javnog mnjenja, lijevi savez Novog narodnog fronta, koji čine stranke koje se ne slažu oko niza pitanja, iznenada postaje vodeća politička snaga u zemlji.

Mjesec dana posle raspuštanja Parlamenta, Makron i njegov tabor Zajedno, imaće od 150 do 180 poslanika, a imali su 250 na parlamentarnim izborima u junu 2022.

Odziv birača bio je oko 67 odsto, što je najveća izlaznost od 1981. godine.

Za sada nije poznato kako će biti sastavljena nova vlada.

Premijer neće sigurno biti lider Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela koji je ranije pominjao da će biti premijer u slučaju apsolutne većine. Taj scenario bi otvorio put za liderku ekstremne desnice Marin Le Pen da eventualno pobijedi na predsjedničkim izborima 2027. godine.

Mnoga pitanja se otvaraju u Francuskoj, zemlji stubu Evropske unije, uronjenoj u nepoznato, bez izvjesnosti o budućoj vladi tri nedjelje prije otvaranja Olimpijskih igara.

Pitanja su da li će ljevičarske stranke i Makronov tabor naći politički dogovor; Kakvo mjesto će zauzeti radikalna ljevica i njen lider Žan Lik Melanšon, a postavlja se i pitanje strategije desničarske stranke Republikanci poslije izbacivanja lidera Erika Siotija i osvajanja od 57 do 67 poslaničkih mjesta.

Tri nedjelje prije otvaranja Olimpijskih igara, koje će Francusku staviti u centar pažnje svijeta, ona bi, pod uslovom da se postigne konsenzus, mogla da krene ka tehničkoj vladi, poput one koja je spasla Italiju od dužničke krize 2011.

U nejasnim uslovima Emanuel Makron bi takođe mogao biti naveden da odugovlači s odlukom o tome šta dalje, a sadašnji premijer Gabrijel Atal se izjasnio da je spreman da "obezbijedi kontinuitet države koliko god je potrebno".