Sergej Satanovski  [ DW ]

06. 10. 2025. 13:16

Zašto ruski Njemci glasaju za AfD

Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), koja je sada najveća opoziciona stranka u Bundestagu, postepeno dobija sve veću podršku. Najnovije ankete pokazuju da su desničarski populisti prestigli ili bar dostigli konzervativnu Uniju CDU/CSU kancelara Fridriha Merca.

Ovaj trend potvrđen je i na lokalnim izborima u septembru u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najnaseljenijoj njemačkoj saveznoj pokrajini. Tamo je AfD uspio da utrostruči svoj izborni rezultat u odnosu na izbore iz 2020.

Popularnost AfD-a među ruskim Njemcima

Više istraživanja pokazuje da AfD uživa posebnu podršku među etničkim Njemcima koji su se doselili iz bivšeg Sovjetskog Saveza i stekli njemačko državljanstvo. Oni se često nazivaju etničkim njemačkim doseljenicima ili ruskim Njemcima.

Prema najnovijem istraživanju Fondacije Konrad Adenauer, 31% njih spremno je da glasa za AfD. „Ovaj procenat je znatno viši od prosječne podrške koju AfD ima među Njemcima migrantskog porijekla, koja iznosi 19%", navodi se u izvještaju.

Ukupno gledano, osobe iz postsovjetskih zemalja čine 12,4% svih birača migrantskog porijekla u Njemačkoj, odnosno oko 900.000 ljudi, prema proračunima istraživačkog centra DeZIM.

Antimigrantska partija u Savjetima za integraciju

Jedan od najneočekivanijih rezultata izbora u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji bio je ishod glasanja za savjete za integraciju. Ova izabrana tijela predstavljaju interese migranata i naturalizovanih njemačkih građana. Ne donose obavezujuće odluke, već imaju savjetodavnu ulogu. U više gradova širom pokrajine, predstavnici AfD-a sada će dominirati savjetima za integraciju.

U Paderbornu, desnica je osvojila prvo mjesto sa 24,5% glasova, a u Detmoldu su bili prvi sa 27,9%. U Botropu je stranka osvojila 26,2%, zauzevši drugo mjesto, sa samo dva glasa manje od SPD-a.

Paradoks je u tome što pravo glasa na izborima za savjete za integraciju imaju isključivo stanovnici migrantskog porijekla. To uključuje strance sa legalnim boravkom, naturalizovane njemačke građane i djecu imigranata koja su njemačko državljanstvo stekla rođenjem. Etnički njemački doseljenici takođe mogu da učestvuju, ali moraju prethodno da se registruju kao birači.

Drugim riječima, u slučaju izbora u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, stanovnici migrantskog porijekla izabrali su predstavnike stranke koja zagovara antimigrantsku politiku, uključujući pozive na „remigraciju". U desničarskom diskursu u Njemačkoj, ovaj termin označava deportaciju ne samo osoba bez legalnog boravka, već i njemačkih građana migrantskog porijekla.

Ruski Njemci: od CDU/CSU ka AfD-u

Iako su podaci o nedavnim izborima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, posebno za savjete za integraciju, još uvijek ograničeni, jedno je jasno, kaže politikolog Andreas Vist sa Visoke škole primijenjenih nauka u Minhenu.

„Očigledno je da je AfD u mnogim komunama imao snažnu podršku, a na mjestima sa velikim brojem ruskih Njemaca ili doseljenika ta podrška bila je još izraženija", rekao je stručnjak za DW.

Njemački nedjeljnik Fokus izvještava da se Paderborn i Detmold, gdje je AfD pobijedio na izborima za savjete za integraciju, nalaze u administrativnom okrugu sa najvećim udjelom ruskih Njemaca u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Raspoloženje među ovom grupom promijenilo se nakon migrantske krize 2015–2016, kada je Njemačka primila rekordan broj izbjeglica, uglavnom iz Sirije i Avganistana. Prije toga, istraživanja su pokazivala da ruski Njemci uglavnom podržavaju Uniju CDU/CSU.

Upravo se migraciona politika CDU/CSU iz tih godina vidi kao prelomna tačka kada su ruski Njemci počeli da prelaze ka AfD-u.

Ruski Njemci cijene integraciju u njemačku kulturu i veze sa Rusijom

Andreas Vist je proučavao glasačko ponašanje Njemaca migrantskog porijekla. On povezuje simpatije ruskih Njemaca prema AfD-u sa činjenicom da imaju stroge stavove o tome ko može postati njemački državljanin.

„Na primjer, prilagođavanje njemačkoj kulturi, kao i njemačko porijeklo kao osnova za državljanstvo, faktori su koji su važniji za doseljenike, uključujući ruske Njemce, nego za druge grupe", objašnjava Vist.

Pored toga, za razliku od većine drugih partija, AfD promoviše proruski stav. Na primjer, pred parlamentarne izbore u februaru, stranka je odbila da u svoj program uključi osudu ruske agresije na Ukrajinu. Kopredsjednica stranke Alis Vajdel obećala je i obnovu gasovoda Sjeverni tok.

Ovaj proruski stav možda je pomogao AfD-u da pridobije te birače. „Naravno, ljudi održavaju veze sa Rusijom, koreni ostaju, i rusko-njemački identitet je prisutan", kaže Andreas Vist. „Zato se oštra kritika Rusije i podrška Ukrajini često doživljavaju sa skepsom."

AfD se obraća ruskim Njemcima

Stručnjaci kažu da, iako su ruski Njemci jedna od najvećih grupa među njemačkim biračima migrantskog porijekla, oni su i dalje relativno mali u odnosu na cjelokupno biračko tijelo.

Ipak, AfD se fokusirao na ovu grupu birača. Dugi niz godina, poslanička grupa AfD-a u Bundestagu imala je komesara za pitanja ruskih Njemaca u liku bivšeg poslanika Eugena Šmita. Nekoliko ruskih Njemaca su i članovi stranke, a AfD svoje programe distribuira i na ruskom jeziku.

Ovakav pristup podstiče izborni entuzijazam među građanima migrantskog porijekla, koji inače rijetko izlaze na izbore.

„Ali postaju mnogo aktivniji kada im se direktno obratite, kada se uspostavi veza sa njima", komentariše politikolog Andreas Vist. Prema njegovim riječima, važno je da se stranke direktno obraćaju onim grupama građana koje politiku doživljavaju kao udaljenu i nebitnu temu. „Jasno je da je AfD u tome bio prilično uspješan", zaključuje on.