M.V. [ RTV Podgorica ]

Mladi će biti aktivan učesnik u kreiranju zajednice, ulazak u finale kandidature veliki uspjeh

Kandidatura Podgorice za Evropsku prestonicu mladih 2028. godine predstavlja važan iskorak u prepoznavanju uloge mladih kao ključnih nosilaca društvenih promjena, rekla je za portal RTV Podgorica predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.

Kako kaže, ovaj proces nadilazi formalne procedure – on simbolizuje zajedničku viziju Glavnog grada koji raste kroz ideje, energiju i stvaralaštvo svojih mladih ljudi. 

Koliki je značaj kandidature Podgorice za Evropsku prestonicu mladih 2028. godine?

Priča je započeta prošle godine u mom kabinetu, tokom razgovora o internacionalizaciji omladinskih politika. Zajednički, i u saradnji sa mladima, udružujući želje, ali i emocije prema Podgorici, došli smo na ideju da se naš grad kandiduje za tu prestižnu titulu. U početku je djelovalo možda i previše ambiciozno, ali upravo takvi izazovi su oni koje moramo prihvatati – u ime energije mladih i budućnosti Podgorice.
Od samog trenutka kada je ideja počela da se razvija, osjećala sam da je to mnogo više od formalnog procesa. Kandidatura predstavlja realizaciju vizije da se omladina prepozna kao aktivan učesnik u kreiranju zajednice. Mladi ne smiju biti samo pasivni korisnici usluga, već zaslužuju da budu u samom centru pažnje politika.

Šta kandidatura Podgorice za Evropsku prestonicu mladih znači za odnos grada i Evrope?

Ova kandidatura nam je posebno važna jer potvrđuje da politika ne smije biti usmjerena samo na sadašnjost, već mora da gradi temelje za buduće generacije. Kada govorimo o nasljeđu koje želimo da ostavimo, ne mislim samo na infrastrukturne projekte, a biće ih, već prije svega na društvene promjene – da mladi imaju glas u odlučivanju, da se osjećaju odgovornima za svoj grad, da budu uključeni, da učestvuju. Ovo nije odgovor samo na jedno pitanje – Šta će Evropa ponuditi Podgorici, već i šta Podgorica može da ponudi Evropi. Na stvaranju i pružanju tog odgovora, radimo zajedno, radimo odgovorno, i posvećeno. Jačamo poziciju Podgorice na evropskoj sceni.

Kako kandidatura, kroz svoje ključne oblasti može konkretno da se realizuje u svakodnevnom životu mladih?

Svaka od tih oblasti je sastavni dio svakodnevnog života mladih – od trenutka kada se probude, do planiranja obrazovanja, posla, slobodnog vremena i ličnog razvoja. Kada govorimo o učešću u odlučivanju, vjerujem da mora postojati kultura dijaloga: da srednjoškolci, studenti i omladinske organizacije osjete da njihovo mišljenje ima stvarni uticaj. Sistemi odlučivanja koji su nekada bili udaljeni, treba da postanu dostupni i otvoreni. Zato insistiram da strukture poput Savjeta za omladinsku i obrazovnu politiku ne budu samo formalne, već da svaka odluka koja se tiče mladih prolazi kroz njihovu refleksiju, da budu saslušani, a njihovi stavovi javno prepoznati.

Kada je riječ o zapošljavanju i preduzetništvu, želim da mladi ne osjećaju da su prepušteni sami sebi. Moramo da stvaramo prilike i podršku – da svako ko ima ideju, energiju i volju može doći do pomoći, mentorstva i konkretnih resursa.

Među ključnim oblastima su takođe zeleni i održivi grad, kao i dobrostanje mladih, šta je planirano na tom polju?

Zeleni i održivi grad ne znači samo više parkova i zelenila, već grad koji diše – u kojem su saobraćaj, transport i urbana infrastruktura planirani tako da život bude zdraviji i kvalitetniji.

Konačno, mentalno zdravlje mora izaći iz sjenke i postati tema stalne brige, a ne samo kriznih trenutaka. To podrazumijeva dostupnu psihološku podršku, senzibilisanost škola i institucija, kao i spremnost zajednice da reaguje. Želim da mladi osjećaju da nisu sami, da postoji sistem koji ih čuje i podržava.

Koje sve korake je Skupština Glavnog grada preduzela da podrži proces kandidature i učini ga inkluzivnim za sve mlade?

Od trenutka kada smo odlučili da se Podgorica kandiduje, moj cilj je bio da proces bude otvoren i inkluzivan – ne samo institucionalno, već kroz stvarno partnerstvo sa mladima i civilnim sektorom. Inicirala sam sastanke sa predstavnicima omladinskih organizacija, Studentskog parlamenta i nevladinog sektora jer sam željela da se njihova perspektiva čuje još u najranijoj fazi projekta. Ključnu ulogu u tome imala je Kancelarija za mlade, koja je povezivala institucije i zajednicu, prenosila stvarne potrebe mladih i pretvarala ih u konkretne prijedloge. Ojačali smo i dijalog sa međunarodnim partnerima radi podrške van zemlje.

U posljednje vrijeme održano je više događaja posvećenih mladima. Kako ocjenjujete odziv i njihovo interesovanje?

Da, oodržali smo niz prezentacija i razgovora sa mladima u obrazovnim ustanovama – od Gimnazije „Slobodan Škerović“ do Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Učinilo smo da proces kandidature bude živa komunikacija, a ne samo institucionalni okvir. Kada stojite pred učenicima i studentima i čujete njihove ideje, shvatite koliko su svjesni da se grad gradi kroz njihovo aktivno učešće. Zbog toga kandidaturu doživljavam kao proces zajedničkog učenja, razumijevanja i rasta.

Na koji način planirate da obezbijedite da se rezultati kandidature osjete i nakon 2028. godine?

Najvažniji motiv u ovom procesu jeste da Podgorica ne doživi titulu kao prolaznu slavu, već kao prekretnicu – kao trenutak kada počinju trajne promjene. Ulazak u poslednju faze „trke“ tj. finale i najuži izbor već je samo po sebi uspjeh i refleks dosadašnjeg rada osjetiće se na položaj mladih. Sve što sada gradimo – mehanizme participacije, javne strukture, prostore i politike – želim da bude trajno integrisano u sistem rada grada. To znači da postanu dio budžetskih planova, razvojnih strategija i dugoročnih politika. Na taj način, institucije će preuzeti odgovornost da budu tu za mlade stalno, a ne samo u okviru kandidature. Konačno, nadamo se uspjehu u finalu kandidature. Kazala sam i ranije, i ponoviću – Evropa je izbor Podgorice, neka i Podgorica bude izbor Evrope.

Kako zamišljate ulogu mladih i institucija nakon što kandidatura bude završena?

Ključno je da mladi i nakon 2028. godine ostanu u centru odlučivanja – da njihove organizacije budu stvarni, a ne simbolični partneri. Praćenje efekata, njihovo mjerenje i javno predstavljanje rezultata omogućiće da se vidi kako kandidatura donosi stvarne promjene: u školama, na tržištu rada, u brizi o mentalnom zdravlju i kvalitetu života.
Uvjerenа sam da će se, ako budemo dosljedni sada, pravi rezultate osjetiti i poslije 2028. godine – kroz generacije mladih ljudi koji vjeruju da imaju glas i koriste ga za dobro svog grada. Budućnost pripada svima nama, a snaga budućnosti je u mladim ljudima.