Anila Šuka (Berlin)  [ DW ]

16. 11. 2025. 08:35

Šta Vadeful donosi u Srbiju i komšiluk?

Kada Johan Vadeful u nedelju uveče (16. novembar) sleti u Sarajevo na početku kratkog putovanja na Balkan, za njemačkog ministra spoljnih poslova počinje posao balansiranja.

Region dobro poznaje, godinama je ovaj demohrišćanin vodio grupu za Zapadni Balkan svog poslaničkog kluba u Bundestagu. Ovoga puta Vadeful putuje kao šef diplomatije države čiji se kurs prema Zapadnom Balkanu mnogima čini nejasnim.

Susret u Sarajevu u nedjelju uveče sa članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i razgovor s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom vode se kao „radni“.

Iz Podgorice, gdje u ponedjeljak počinju politički razgovori, u Berlin se šalje uljudna, ali precizna želja za orijentacijom.

Na jednom panelu Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP), crnogorska državna sekretarka u ministarstvu za evropske poslove Biljana Papović za DW je rekla da se nada „većem angažmanu Berlina i većoj jasnoći oko toga da je zapadni Balkan prioritet vlade“.

Važan politički signal

U Tirani, gdje Vadeful odlazi nakon Podgorice, uloga Njemačke i dalje se vidi pozitivno.

No politička analitičarka Alba Cela iz Albanskog instituta za međunarodne studije, upozorava da se podrška Berlina ne podrazumijeva. Upravo zato Vadefulovo putovanje vidi kao važan politički signal.

Podrška pristupanju EU u Albaniji je oko 80 odsto. Ipak, regionalni stručnjak DGAP-a Milan Nič upozorava da Albanija „tek stoji na početku teškog puta“. Uprkos dobroj atmosferi, zemlja „još nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje“, a posebno u temeljnim područjima treba napraviti mnogo.

„Biće doista bolno kada dođe do pitanja vlasništva, regulacije i okoline – područja u kojima se pravna tekovina EU mora u potpunosti preuzeti“, kaže Nič. Trajna tema ostaje i borba protiv korupcije.

Srbija najkomplikovanija stanica

Najdelikatniji termin očekuje njemačkog ministra spoljnih poslova u Beogradu. Ondjе podrška ulasku u EU iznosi tek oko 38 odsto, a uticaj Rusije i dalje je snažan.

Njemački Demohrišćani – stranka kancelara Fridriha Merca – održavaju bliske kontakte sa strankom predsjednika Aleksandra Vučića. No Srbija je u izvještaju Evropske komisije o napretku najslabija zemlja u regiji.

Poslanik Bundestaga Boris Mijatović (Zeleni), koji paralelno s Vadefulom takođe boravi u regionu zajedno sa svojim stranačkim kolegom Antonom Hofrajterom, predsjednikom Odbora za evropske poslove, podsjeća na parlamentarne izbore u Srbiji 2023. godine.

Tada je Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) utvrdila izborne manipulacije. Zato Mijatović očekuje da će Vadeful to spomenuti u Beogradu.

Zelenog poslanika brinu i geopolitički pomaci: povlačenje američke organizacije USAID iz programa za medije i demokratiju stvara „veliki problem“, jer time nastaje dodatni prostor za ruski uticaj.

Kosovo, gdje Vadeful odlazi u utorak, prije gotovo tri godine je podnijelo zahtjev za članstvo u EU. Trenutno se zemlja nalazi u krizi, osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora još uvijek nema vladu.

Pa ipak, pogled je uprt u Berlin. Politikološkinja Njomza Arifi kaže: „Nadam se da će ovo poslužiti kao signal Kosovu i podstaći odgovorne da pronađu izlaz iz situacije.“

Ne zaboraviti Sjevernu Makedoniju

Mijatović upozorava da se Sjeverna Makedonija ne smije izgubiti iz vida. Zemlja je 2019. promijenila ime kako bi okončala dugogodišnji spor s Grčkom te je provela ključne reforme.

Uprkos tome, Sjeverna Makedonija ponovo je pod pritiskom da izmijeni ustav kako bi se u njega uvrstila bugarska manjina u zemlji. Nesigurnost je velika: „Promijenili smo ime… ali šta slijedi nakon toga?“

Ovo pitanje tačno opisuje gubitak povjerenja regiona u evropski proces. Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU od 2005. godine. Pregovore s Briselom otvorila je 2022, no od tada gotovo da i nema napretka.

Ubrzati ili kočiti?

Očekivanja od njemačkog ministra spoljnih poslova na zapadnom Balkanu su jasna – da se Berlin konačno odredi.

Pod Vadefulovom prethodnicom, političarkom Zelenih Analenom Berbok, integracija Zapadnog Balkana u EU bila je jedan od prioriteta. Danas, kaže Mijatović, čuje se „čas tri, čas pet prioriteta – a ponekad Zapadni Balkan uopšte nije među njima“.

U regionu se kao loš signal doživljava i ukidanje funkcije povjerenika za zapadni Balkan u Ministarstvu spoljnih poslova. Tu je dužnost obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin. Crno-crvena koalicija, koja vlada od maja, ukinula je to mjesto kako bi smanjila broj državnih povjerenika.

Za Milana Niča odgovor na pitanje šta savezna vlada planira na zapadnom Balkanu postаće jasan tek kasnije: „Godina 2026. pokazaće hoće li Njemačka ubrzati proširenje – ili će proširenje EU ponovo biti potisnuto između drugih prioriteta.“