- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
11. 03. 2022.
13:49 >> 13:50
NAUČNICI OBJASNILI
Kako sindrom "sagorijevanja" mijenja mozak
Ako osjećate potpuni nedostatak energije, pad osjećaja pripadnosti i naglo opadanje samopoštovanja, mogli biste da budete žrtva sagorijevanja, odbosno "burnout" sindroma, kažu stručnjaci.
Poslije dvije godine života u konstantnom stresu od pandemije, mogao bi da se javi osjećaj rastrzanosti. Ako dovoljno dugo ostajete u tom stanju to može da promijeni vaš mozak, piše CNN.
"Primjećujete razdražljivost, destruktivnost, manju motivisanost, beznadežnost“, rekla je Ejmi Arnsten, profesorka neuronauke na Medicinskom fakultetu Jejl koja proučava neuronske mehanizme sagorijevanja.
Razumijevanje kako vaš mozak reaguje na sagorijevanje može da bude od pomoći, jer pokazuje ljudima da su mnoge njihove reakcije dio "prirodnog fenomena", rekla je Arnsten.
"Nijesam loša osoba – samo tako se mozak mijenja sa hroničnim stresom. On to radi da bi pokušao da me zaštiti, iako je u ovoj situaciji pogoršava", rekla je ona.
Ona je dodala da "samo ako imati takvu vrstu uvida možete da prekinete začarani krug u kom krivite sebe što niste bolji".
Kako postati otporan?
Dobra vijest je da studije pokazuju da se možete oporaviti od sagorijevanja, kažu stručnjaci. Prvo, imajte milosti prema sebi samima.
"Ako ste iscrpljeni, dozvolite sebi da odrijemate, uzmite slobodan dan", rekla je Šabram.
Pokušajte da radite zdrave aktivnosti kao dio te brige o sebi, kao što je "pokušavanje da zaspite i jedete zdravu hranu koja ne sadrži mnogo šećera", nadovezala se Arnsten.
"Alkohol je ono za čim ljudi često posežu da bi se oslobodili stresa, ali zapravo čini da se sjutradan osjećate još gore. Ista stvar je i sa benzodiazepinima kao što je valijum. Ali zdravije fiziološke aktivnosti poput vježbanja i meditacije koje vam daju perspektivu mogi da budu od velike pomoći", rekla je Arnsten.
Коментари0
Остави коментар