Mi.M. [ Mina bussines ]

Suprotni smjerovi indeksa

Suprotni smjerovi indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je bonitetna kuća Standard & Poor's (S&P) potvrdila stabilan kreditni rejting Crne Gore.

Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, oslabio je 1,4 odsto na 1.141,61 poen, dok je MONEX ojačao 0,8 odsto na 18.144,02 boda.

Promet je iznosio 35,43 hiljade eura i bio je 32,66 odsto veći od prošlosedmičnog.

S&P potvrdio je stabilan kreditni rejting Crne Gore, uz potencijal za dalji rast ukoliko se poboljšaju fiskalni rezultati.

Ocjena B+ sa stabilnim izgledima, prema posljednjem izvještaju renomirane agencije za kreditni rejting S&P, predstavlja važnu potvrdu ispravnosti dosadašnje ekonomske politike i uspješnog sprovođenja strukturnih reformi.

Prema ocjeni S&P, Crna Gora ima potencijal za dalji rast rejtinga ukoliko se dodatno poboljšaju fiskalni rezultati, pojača ekonomski rast i unaprijedi eksterna finansijska pozicija.

Ministarstvo finansija, prema riječima njegovih predstavnika, ostaje posvećeno očuvanju makroekonomske stabilnosti, jačanju konkurentnosti i daljoj integraciji Crne Gore u evropsko i globalno ekonomsko tržište.

"Odluka S&P je ohrabrujuća poruka investitorima i partnerima, te dodatni podsticaj za nastavak reformskih aktivnosti”, rekli su iz Ministarstva.

Ove sedmice ojačala je dionica Željezničke infrastrukture (ŽICG) 43,4 odsto na 11,4 centa, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) 3,4 odsto na 1,2 eura i Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera 2,7 odsto na 7,7 EUR.

Gubili su Sveti Stefan hoteli devet odsto na pet EUR, Elektroprivreda (EPCG) šest odsto na pet, Jugopetrol 1,8 odsto na 15,02, Crnogorski Telekom 1,7 odsto na 2,32 eura i Port of Adria 4,6 odsto na 20,1 cent.

Predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutina Đukanović, kazao je ove sedmice da ono što je kompanija uradila od 2021. godine jasno govori da je moguće uhvatiti korak sa evropskim standardima.

On je najavio da pred kompanijom stoje ozbiljni izazovi.

„Upravo od novih projekata i ulaganja u obnovljive izvore energije zavisi buduća stabilnost elektroenergetskog sistema Crne Gore“, rekao je Đukanović u autorskom tekstu.

Pored toga, kako pišu mediji, EPCG nakon jednostranog raskida ugovora sa švajcarskom kompanijom 8B Capital, još nije donijela odluku o budućnosti pogona Čeličane i Kovačnice u okviru Željezare u Nikšiću.

Iz kompanije su za Vijesti kazali da se sam kompleks već dobrim dijelom koristi za energetske projekte, dok je zakup industrijskih pogona bio pokušaj dodatne valorizacije, koji, međutim, nije dao očekivane rezultate.

Oni su naveli da je trenutno u toku analiza mogućnosti iskorišćavanja proizvodnih kapaciteta i procjena da li je opravdano ići u pravcu novog tendera, bez preciziranja da li će pogoni Čeličane i Kovačnice biti prenamijenjeni za druge industrijske ili energetske projekte.

Ove sedmice je saopšteno i da je Komisija za koncesije usvojila djelimično prigovor kompanije Corporacion America Airports (CAAP) na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.

"Rang lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda”, navodi se u saopštenju.

Komisija je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.

Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača, dok je luksemburško-američka CAAP drugorangirana.

Tenderska komisija za davanje će, kako je najavljeno, narednih dana će održati novu sjednicu, na kojoj će se razmatrati da li bodovanje treba poništiti i kako dalje postupiti.

CAAP je najavio da će pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe pred Upravnim sudom protiv odluke Komisije za koncesije.

Poreska uprava je u prvih osam mjeseci ostvarila bruto naplatu poreskih prihoda od 1,1 milijardu EUR, što je 2,5 miliona više nego u istom periodu prošle godine.

Iz PU su kazali da je najznačajniji rast ostvaren po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV), koji je u ovom periodu iznosio 361 milion EUR, što je 21 odsto više nego prethodne godine.