Данијел Гарић

USPOSTAVLjANjE FONDA ZA GUBITKE I ŠTETU

Istorijski dogovor na COP- u

Radili smo danonoćno, ujedinjeni za jednu višu svrhu, jedan zajednički cilj. Na kraju smo isporučili rezultate. Slušali smo pozive muke i očaja. Ovo je dobar rezultat, poručio je egipatski ministar spoljnih poslova i predsjednik klimatskog samita COP 27 Sameh Šukri.

Zemlje u razvoju pozdravile su jutros završetak pregovora o klimi u okviru ovogodošnje konferencije o klimatskim promjenama COP 27 i nazvale „istorijskim“ dogovor o uspostavljanju globalnog fonda za „gubitke i štetu“, koji pruža finansijsku pomoć siromašnim zemljama pogođenim klimatskom katastrofom.

Ipak, mnoge zemlje iz V20 grupe (VulneralbeTwenty) su dogovor iz Šarm el Šeika nazvale dokumentom koji je daleko od savršenog, ukazavši na njegove manjkavosti i nelogičnosti.

Tokom završnog plenarnog sastanka jutros su se čuli komentari da postignute obaveze o ograničavanju temperatura na 1,5 stepeni ne predstavljaju nikakav dodatan napredak, u odnosu na na prošlogodišnju konferenciju COP 26, te da je retorika o postepenom ukidanju fosilnih goriva bila izuzetno slaba.

Egipatski ministar spoljnih poslova i predsjednik klimatskog samita UN-a COP27 u Egiptu Sameh Šukri je kazao da je “prilika iskorišćena”.

“Radili smo danonoćno, ujedinjeni za jednu višu svrhu, jedan zajednički cilj. Na kraju smo isporučili rezultate. Slušali smo pozive muke i očaja. Ovo je dobar rezultat”, poručio je Šukri.

Šeri Reman, ministarka za klimatske promjene Pakistana, koji bilježi rekordna ljudska stradanja od poplava, pozdravila je „istorijski“ dogovor o gubitku i šteti aplauzom u konferencijskoj sali.

„Ovdje nije riječ o prihvatanju milostinje. Ovo je ulaganje u našu budućnost i klimatsku pravdu”, naglasila je Reman.

Šef UN-a za klimu Sajmon Stil saopštio je jutros icrpljenim delagatima nakon cjelovečernjeg pregovaranja da je konačno pobijedio razum i dogovor.

„Nije bilo nimalo lako. Ali ovaj ishod će koristiti najugroženijima širom svijeta”, istakao je i upozorio da je vrlo malo vremena pred nama za preduzimanje akcija na dogovorenim ciljevima i da „nema prostora za nazadovanje“.

On je rekao da nacionalni planovi koje su zemlje podnijele o smanjenju emisija gasova staklene bašte do 2030. nisu dovoljni da ispune vitalni cilj ograničavanja porasta globalne temperature na 1,5 stepeni iznad predindustrijskih nivoa, u skladu sa naučnim savjetima.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je prije 14 dana, na početku klimatskog samita, najavio da će Crna Gora, i pored malog učešća u globalnoj emisiji štetnih gasova, nastaviti da preduzima sve neophodne korake u cilju poštovanja međunarodnih obaveza. Kazao je da posljednji proračuni iz našeg NDC- a upućuju na potencijalno dalje smanjenje nivoa emisija od 45 odsto.

Siromašne zemlje i klimatski aktivisti nisu skrivali oduševljenja odlukom o uspostavljanju globalnog fonda za gubitke i štetu.

Ministar zdravlja, blagostanja i životne sredine Antigve i Barbude i predsjedavajući Alijanse malih ostrvskih država Molvin Džozef rekao je da je “međunarodna zajednica danas vratila globalnu vjeru u ovaj kritičan proces koji je posvećen tome da niko ne bude zaboravljen”.

”Sporazumi postignuti na COP27 su pobjeda za cijeli svijet. Onima koji su se osjećali zanemarenim je dokazano da ih čuju, vide i da im se pruža briga koju zaslužuju. Moramo raditi još više da se čvrsto držimo granice zagrijavanja od 1,5 C, da operacionalizujemo fond za gubitke i štete i nastavimo da stvaramo svijet koji je bezbjedan, pravedan i jednak za sve”, kazao je Džozef.

Dvonedjeljna konferencija u Šarm el Šeiku trajala je više od 36 sati u odnosu na krajnji rok u petak uveče, a obiljeežile su je oštre podjele i oštre riječi između bogatih i siromašnih.

U mnogim fazama izgledalo je da je dogovor nemoguće postići. U poslednjim satima, zemlje su se prepirale oko pojedinačnih riječi u ishodu koji je obuhvatao pitanja od cilja temperature od 1,5 stepeni, postepenog ukidanja fosilnih goriva, potreba i prava autohtonog stanovništva, zaštite prirode i dijela u kojem je trebalo osmisliti „pravednu prelazak” na čistu energiju za one koji su ekonomski zavisni od fosilnih goriva.

Frans Timermans, potpredsednik Evropske komisije je čak najavio i da bi Evropska unija mogla napustiti pregovore o klimi ako se ne postigne dogovor i ako se bude licitiralo sa glazgovskih 1, 5 stepeni.

Alok Šarma, britanski predsjednik sa prošlogodišnje COP26 konferencije je pokazao razočarenje što je već na narednom COP- u stavljen u poziciju da brani obaveze dogovorene prošle godine od kontinuiranog napada drugih zemalja.

„Morali smo nemilosrdno da se borimo da zadržimo pravac. Morali smo da se borimo da bismo izgradili ključne rezultate Glazgova”, naglasio je Šarma.

Predlog Indije da se predvidi postepeno ukidanje svih fosilnih goriva takođe je dezavuisan od strane zemalja koje proizvode naftu na pregovorima i razvodnjen na postepeno smanjenje upotrebe uglja. Formulacija je bila predmet žestokih diskusija jutros na završnom plenumu.

Ipak, na kraju planuma, kada je svanulo nad Crvenom morem, egipatski domaćini su napravili nacrt kompromisnog sporazuma kojim je postignut konsenzus potreban prema pravilima UN- a. Ministar Šukri je rekao: „Odlazimo sa jačom kolektivnom voljom i odlučnošću.

“Granica temperature od 1,5 stepeni Celzijusa ostala na dohvat ruke. Zemlje moraju raditi na tome da ostanu unutar te granice. Prikladno i razumno da je fond za gubitak i štetu dogovoren u Africi”, bile su najznačajnije poruke Šukrijevog govora.

Gubici i šteta odnose se na najteže uticaje ekstremnih vremenskih prilika, na fizičku i socijalnu infrastrukturu siromašnih zemalja, kao i na finansijsku pomoć potrebnu za njihovo spasavanje i obnovu.

To je bilo najspornije pitanje na konferenciji i dugotrajan zahtjev zemalja u razvoju od 1992. godine. Skoro dvije sedmice, EU i SAD su odbijale zahtjeve siromašnih zemalja za novim fondom za rješavanje gubitaka i štete, tvrdeći da postojeća sredstva treba preusmjeriti za namjenu.

U petak rano ujutru, EU je napravila preokret i najavila da bi pristala na fond pod uslovom da velike ekonomije i veliki emiteri koji su još uvijek klasifikovani kao zemlje u razvoju prema pravilima UNFCCC- a, koja datiraju iz 1992. godine, budu uključeni kao potencijalni donatori, ali isključeni kao primaoci.

Mnoge siromašne zemlje i aktivisti su ovo vidjeli kao pokušaj da se odvoje zemlje u razvoju od većih ekonomija kao što su Kina, Saudijska Arabija i druge zalivske države i snažno su se opirali.

Taj spor je oduzeo većinu preostalog vremena za pregovore u petak i subotu, a SAD su samo u subotu signalizirale svoj pristanak fondu. Kompromis je pronađen tek danas u ranim jutarnjim satima.

Vjerovatno će biti potrebno najmanje godinu, odnosno do sljedeće klimatske konferencije stranaka u Dubaiju da se usaglase neki od detalja o tome kako fond može da funkcioniše. Takođe, do sada, ima malo novca za fond, jer je malo nacija dalo značajna sredstva za gubitak i štetu.

Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, rekao je da je fond "važan korak ka pravdi" za siromašne zemlje koje su učinile malo da izazovu klimatsku krizu, ali trpe njene najgore posljedice.

„Pozdravljam odluku da se uspostavi fond za gubitke i štete i da se on operacionalizuje u narednom periodu. Jasno je da ovo neće biti dovoljno, ali je to preko potreban politički signal za obnovu narušenog povjerenja. Moraju se čuti glasovi onih koji su na prvoj liniji klimatske krize”, kazao je Gutereš.