Folker Viting  [ DW ]

07. 08. 2025. 06:45

Njemačka daleko od priznanja Palestine

Prošlog vikenda pojavili su se video snimci Hamasa i Islamskog džihada koji prikazuju taoce u pojasu Gaze, potpuno isrcpljene od gladi. Ove militantne islamističke grupe i njihovi simpatizeri oteli su taoce tokom krvavog napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Glavni organizator napada bio je Hamas, koji SAD, EU, Njemačka i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom.

Sada se izvještava da izraelski premijer Benjamin Netanjahu možda planira zauzimanje cijelog pojasa Gaze. Kontroverzni premijer tvrdi da čini sve kako bi oslobodio preostale taoce. Istovremeno, glad i umiranje palestinskog civilnog stanovništva u Gazi se nastavljaju.

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je užasnut slikama. „Hamas muči taoce, teroriše Izrael i koristi sopstveno stanovništvo u pojasu Gaze kao živi štit“, rekao je Merc za list Bild.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je na platformi X nazvao Hamas „beskrajno nečovječnim“. Istakao je da je hitno oslobađanje svih taoca koji su još u Gazi „apsolutni prioritet“ njegove vlade. Merz je za „Bild“ naglasio da Hamas u budućnosti ne bi smio da ima nikakvu ulogu u Gazi. Sličan stav iznio je i Makron.

Francuska i Njemačka nisu saglasne oko pitanja Palestine

Što se tiče priznanja palestinske države, Francuska i Njemačka slijede različite kurseve. Makron je nedavno najavio da će u septembru, tokom generalne debate UN, priznati Palestinu kao državu. Izrael je odmah osudio ovaj korak Francuske, tvrdeći da time nagrađuje terorizam, kako je to rekao premijer Netanjahu.

Mnogi se s tim ne slažu. Velika Britanija i Kanada žele da se pridruže Francuskoj, pa bi tri uticajne zemlje iz G7 priznale Palestinu. I druge zemlje EU su to najavile. Njemačka vlada, međutim, zasad ne planira takav korak, već smatra da priznanje palestinske države treba da bude rezultat pregovaračkog procesa.

Da li je Palestina država?

Da bi se neka teritorija smatrala državom, moraju biti ispunjena tri osnovna kriterijuma, objašnjava za DW stručnjak za međunarodno pravo Aron Dimon sa Instituta za pravo mirovnih operacija i humanitarno pravo na Univerzitetu u Bohumu.

To su: jasno definisana teritorija, stanovništvo i vlada koja vrši državnu vlast. „Dva od tri kriterijuma su sigurno ispunjena. Problem je sa državnom vlašću. Moglo bi se reći da ona još nije uspostavljena za Palestinu. Zato Palestina još nije država.“

Među pravnicima postoje različita mišljenja o tome šta tačno znači priznavanje države i da li Palestina već postoji kao država. Stručnjakinja za Bliski istok Murijel Aseburg iz Fondacije za nauku i politiku kaže za DW da eventualno priznavanje Palestine od strane drugih država vjerovatno neće značajno promijeniti praktičan život ljudi u regionu. Već sada neke države održavaju diplomatske odnose sa Palestinom, koju predstavlja Palestinska autonomna uprava

.

Palestinska uprava je nadležna za Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim. Predsjednik Mahmud Abas je još 2013. rekao da ne želi više da govori o Palestinskoj upravi, već o državi Palestini. Posljednji izbori su održani prije gotovo dvije decenije. Vlada njegovog Fataha priznaje državu Izrael.

U pojasu Gaze, međutim, vlada Hamas, koji sije strah i teror i ne priznaje Izrael kao državu. Većina zemalja koje su priznale Palestinu smatra Hamas neprihvatljivim pregovaračem.

Problemi sa granicama i statusom Jerusalima

Priznanje je komplikovano i zbog nerazjašnjenih granica između Izraela i palestinskih teritorija, kao i statusa Istočnog Jerusalima. Izrael praktično okupacijom kontroliše velika područja koja formalno pripadaju Palestinskoj upravi. Međunarodni sud pravde je u jednom mišljenju proglasio izraelsku okupaciju Zapadne obale, Istočnog Jerusalima i Gaze - nelegalnom.

Politička analitičarka Aseburg kaže: „Priznavanje Palestine kao države bio bi signal da ne tražimo samo apstraktno rješenje sa dvije države, već da aktivno želimo da doprinesemo postojanju palestinske države pored Izraela. Za to bi bile potrebne i mjere za okončanje izraelske okupacije.“

149 od ukupno 193 zemlje-članice UN već priznaju Palestinu kao suverenu državu. Stručnjak za međunarodno pravo Dimon kaže: „Ne može se reći: potrebno je da toliko i toliko država na svijetu priznaju Palestinu i da je ona zato država.“

I punopravno članstvo Palestine u UN u Njujorku je zasad malo vjerovatno, kaže ekspertkinja Aseburg: „Za to je potreban dogovor u Savjetu bezbjednosti, uključujući i saglasnost SAD, koja se ne očekuje.“

Od 2012. Palestina ima status posmatrača u Generalnoj skupštini UN, objašnjava Aseburg: Otkako Palestina ima status posmatrača u Ujedinjenim nacijama, postala je članica mnogih drugih međunarodih organizacija, uključujući Međunarodni krivični sud.“ Taj status se smatra korakom ka punom članstvu u UN.

Obaveze Njemačke prema Izraelu

Sve je veći pritisak na njemačku vladu da zauzme kritičniji stav prema Izraelu. Nakon izvještaja o Netanjahuovoj namjeri da zauzme cijelu Gazu, portparolka opozicione stranke Ljevice, Lea Rajsner, pozvala je na politički pritisak – „i nad saveznicima“. Ona dosadašnje ponašanje njemačke vladajuće koalicije prema Izraelu smatra „proglašenjem bankrota njemačke spoljne politike“.

Priznavanje Palestine se često zahtijeva, ali Njemačka je zasad daleko od toga. Kao razlog navodi se posebna obaveza Njemačke prema Izraelu zbog Holokausta i spremnost da se brine o bezbjednosti Izraela kao državnom rezonu Njemačke.

Kancelar Fridrih Merc je zaoštrio ton prema Izraelu, zahtijeva trajni prekid vatre u Gazi i više humanitarne pomoći, ali istovremeno ne želi da naljuti bliskog partnera. Merc kaže da priznanje Palestine može doći tek na kraju procesa uspostavljanja rješenja u vidu dvije države i trenutno ne smatra da je to „pravi korak“.