Sanja Tomović

Na Trgu boraca oživljeni zaboravljeni zanati i ukusi planine

Na Trgu boraca u Kolašinu održan je drugi po redu sajam „Proizvodi našeg kraja“, koji je okupio proizvođače iz više gradova sa sjevera Crne Gore. Događaj je naišao na veliku posjećenost, što govori u prilog sve većem interesovanju savremenog čovjeka za prirodne proizvode i povratak vrijednostima koje donose mir, stabilnost i vezu sa samim sobom. Priču donosi portal RTCG.

Organizatori ovog događaja bili su Opština Kolašin, Turistička organizacija Kolašin i kompanija Alter Modus, koji su zajedničkim snagama omogućili da sajam postane mjesto susreta tradicije, lokalne ekonomije i turizma.

Direktorica Turističke organizacije Kolašin, Zorica Milašinović, navodi da sajam „Proizvodi našeg kraja“ ima za cilj ne samo promociju lokalne proizvodnje, već i jačanje gastro ponude i turističke prepoznatljivosti Kolašina.

„Na Trgu boraca po drugi put je održan sajam na kojem učestvuju proizvođači iz više opština sjevera. Odziv je izvanredan – tu su nam izlagači iz Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja, Berana, Andrijevice i Pljevalja. Ukupno je šesnaest izlagača. Sajam ima prodajni karakter i učesnici su imali priliku da ponude proizvode i lokalnom stanovništvu i turistima. Interesovanje je veliko, a posjetioci su podjednako zainteresovani za rukotvorine i prehrambene proizvode. Cilj nam je da ovo postane tradicija“, kazala je Milašinović.

Poseban utisak na posjetioce ostavila je Svetlana Živković iz Pljevalja, koja se bavi tkanjem – zanatom za koji se vjerovalo da je nestao iz Crne Gore. Ističe da je u tkanju pronašla slobodu i kreativnost.

„Od 2006. godine se bavim ovim zanatom. Počela sam na starom razboju, učila sam od žene koja je penziju stekla u 'Dragačevskoj zadruzi tkalja'. Izumrli zanati ponovo privlače pažnju, i to me raduje. Ljude ove tkanine vraćaju u prošlost, podsjećaju ih na toplinu doma, ljubav i zajednicu, kada je sve jednom dušom disalo. Prvi put sam u Kolašinu i oduševljena sam, ali nisam prvi put učesnik nekog sajma – to je kod mene postala redovna aktivnost“, rekla je Živković.

Ivan Žurić iz Mojkovca dolazi iz porodice koja se već preko pedeset godina bavi proizvodnjom rakije. Kaže da ih kvalitet izdvaja jer sve prave na potpuno prirodan način, bez aditiva – kao nekada.

„Proizvodimo rakiju od šljive, dunje, jabuke i divlje kruške. Način proizvodnje je isti kao prije pola vijeka, i to kupci prepoznaju. Ovo je mojkovačka rakija sa porodičnim pečatom. Imamo sopstvene voćnjake, radimo porodično – od roditelja do djece – i ponosni smo na rezultate koje postižemo. Prisustvovali smo i na međunarodnim sajmovima, a ove godine, za razliku od prethodne dvije, voće je dobro rodilo, tako da će biti dobre i kvalitetne rakije kod nas. Mi plasiramo našu rakiju od Pljevalja do Ulcinja, i to su uglavnom ugostiteljski objekti“, istakao je Žurić.

Ranko Bojić sa gazdinstva Bojić iz sela Plana kod Kolašina, koji boravi na katunu Potrk na Sinjajevini, po prvi put je učestvovao na sajmu. Bavi se stočarstvom i proizvodnjom mliječnih proizvoda.

„Imamo petnaest muznih krava i proizvodimo sir, kajmak, povrće, voće, rakiju i meso. Sve što proizvedemo prodamo zahvaljujući mušterijama koje nam godinama dolaze. Poljoprivreda danas nije laka, nikad nije bilo lako biti seljak, ali jeste uzvišeno. Ko je navikao da radi – njemu se ovo isplati. Mladi, nažalost, sve rjeđe ostaju na selu, što je veliki problem“, kazao je Bojić.

Dodaje da najveći izazov na katunima predstavlja nedostatak vode na Sinjajevini, ali da u njihovom dijelu blizina Savinog jezera znatno olakšava život.

Danilo Blagojević, menadžer poslovnice kompanije Alter Modus u Kolašinu i Bijelom Polju, kaže da je ova kompanija već drugu godinu organizator ovog sajma, s fokusom na podršku malim i lokalnim proizvođačima.

Objašnjava da Alter Modus već decenijama gradi dobar odnos sa lokalnom zajednicom, koji često prerasta u prijateljstvo.

„Naš cilj je da pomognemo malim preduzetnicima da rastu i da uspiju u svom poslu. Imamo partnere koje pratimo više od dvadeset godina. Sajam je rezultat te dugogodišnje saradnje i ponosan sam što danas imamo izlagače koji se bave djelatnostima koje su gotovo nestale, poput tkanja. Crna Gora, a naročito sjever, ima ogroman potencijal“, zaključio je Blagojević.

Posebno je istakao odličnu saradnju sa Opštinom Kolašin i gradonačelnikom Petkom Bakićem, kao i Turističkom organizacijom i direktoricom Zoricom Milašinović.

„Svaka zajednička ideja je realizovana. Nadamo se da će sajam postati tradicionalan i da će iz godine u godinu rasti“, poručio je.

Sajam „Proizvodi našeg kraja“ nije bio samo mjesto prodaje, već ogledalo identiteta i autentičnosti crnogorskog sjevera. U svakom tkanom motivu, kapi rakije, komadu sira ili tegli domaćeg meda osjeća se dah sela, snaga planine i duh predaka koji su znali da stvaraju u skladu sa prirodom.

Tkanje koje je gotovo nestalo ponovo nas podsjeća na nježnost ruku koje su prenosile priče kroz niti. Sir i kajmak sa katuna govore o životu koji ne poznaje prečice, ali donosi čistoću i istinsku vrijednost. Rakija iz porodičnih voćnjaka, pravljena s ljubavlju, čuva tradiciju i okuplja ljude. Med iz planinskih pašnjaka nosi mirise ljeta i dokazuje koliko priroda, kad joj se vjeruje, zna da uzvrati.

Sve to zajedno čini neraskidiv dio crnogorskog bića – ono što ne poznaje masovnu proizvodnju, već njeguje posebnost, skromnost i ponos. Ovakvi sajmovi nijesu samo turistički događaji, oni su čuvari jednog načina života. I dok god ima onih koji prave, sade, pletu, destilišu – biće Crne Gore kakvu poznajemo: iskonske, domaće, ponosne.