Mi.M. [ N1 ]

Tramp, Merc, Putin: Al Šara "šara" po svijetu

Bio je zloglasni vođa islamističke paravojske, a sada je važan sagovornik Trampa, Merca i Putina. Sirijski šef države Ahmed al Šara svakome ima ponešto da ponudi, ali ima i svoje zahtjeve.

O rutinskoj posjeti nema ni govora. Sirijski prelazni predsjednik Ahmed al Šara će u ponedjeljak (10. novembar) biti prvi vlastodržac iz Damaska koji ulazi u Bijelu kuću na susret sa jednim američkim predsjednikom, prenosi Dojče vele.

Odnosi dvije države decenijama su bili zategnuti, dok su Sirijom vladali prvo otac, pa sin iz neformalne dinastije Asad.

Donald Tramp se pak sastao sa Al Šarom još u maju, na putu u Saudijsku Arabiju. Najavljeni susret u Ovalnoj sobi pokazuje da ova dvojica misle da grade odnose država na novim temeljima.

Hoće ukidanje svih sankcija
U maju je Tramp najavio ukidanje sankcija protiv Sirije, rekla je njegova portparolka. To bi, kako je pojasnila, trebalo da pruži zemlji „pravu šansu za mir“ jer vlasti prave „dobre pomake“ u tom pravcu.

Sankcije su već mahom ukinute, ali Sirija još nije dio međunarodnog finansijskog sistema.

„Al Šara će na tome insistirati“, kaže Bente Šeler, poznavateljka Sirije iz njemačke Fondacije „Hajnrih Bel“.

„To bi bilo veliko olakšanje za Siriju.“

Al Šara je i lično pod sankcijama Ujedinjenih nacija. Šeler pretpostavlja da će od Trampa tražiti da interveniše kako bi se one ukinule. Sjedinjene Države su već pripremile odgovarajući nacrt rezolucije za Savjet bezbjednosti.

Sirijski predsjednik je na crnoj listi od 2014. kada je bio komandant zloglasne islamističke grupe Hajat Tahrir al Šam (HTS). To znači zabranu putovanja i mogućnost zamrzavanja imovine.

Od pobjede nad Asadovim režimom, Al Šara više nije gerilski komandant nego nosi odijela i sreće važne ljude. I, uprkos sankcijama, putuje. U septembru je pred Generalnom skupštinom UN tražio novi odnos prema Siriji. Evropska unija je već povukla sve sankcije.

I Tramp će imati svoje zahtjeve. Bente Šeler očekuje da šef Bijele kuće insistira na koaliciji protiv Islamske države i drugih džihadističkih grupa. Američke trupe i dalje su prisutne na sjeveroistoku Sirije, navodno oko dvije hiljade vojnika. Tramp bi da smanji njihov broj.

Ideja je da sirijske oružane snage budu u stanju da se bore protiv Islamske države.

Merca zanimaju deportacije
Al Šari sve bolje ide na međunarodnoj pozornici. Prije nekoliko dana ga je u goste pozvao i njemački kancelar Fridrih Merc. Tog demohrišćanina prije svega interesuje mogućnost da se nazad u Siriju deportuju građani te zemlje koji su u Njemačkoj počinili krivična djela.

O tome se u političkom Berlinu žustro diskutuje. Mercov partijski drug, šef diplomatije Johan Vadeful, bio je u Damasku početkom novembra i poslije iznio svoje sumnje. „Ovđe ljudi teško da mogu da žive dostojanstveno“, rekao je on, pod utiskom posjete. To je razljutilo mnoge njegove partijske kolege.

Škakljiva tema, kaže i Bente Šeler za DW. Njemačka među Sirijcima uživa veliki ugled jer je primila mnogo izbjeglica, kaže ona. „To ne bi trebalo staviti na kocku tako što se koncentriše prevashodno na deportacije. Jer to bi bila i poruka da su u Berlinu srećni ako se otarase izbjeglica.“

Bolje bi bilo, nastavlja Šeler, u žižu staviti obnovu i stabilizaciju Sirije. „Jer od toga u mnogome zavisi politička budućnost zemlje.“

Nejasni odnosi sa Rusijom

Ima još tema gdje je Al Šara važan sagovornik. „Zapadnoevropskim državama je veoma stalo do toga da Rusija nema ulogu u budućoj Siriji. Većina političara misli da Rusija više ne bi trebalo da posjeduje vojne baze u Siriji“, tumači Šeler.

Nejasno je šta o tome misle u Damasku. Oni nijesu prekidali veze sa Kremljom ni nakon totalne invazije na Ukrajinu. Al Šara je išao u goste ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu sredinom oktobra.

Prema pisanju londonskog Gardijana, Putina su tu prije svega zanimale dvije ruske vojne baze u Siriji – luka Tartus i vazduhoplovna baza kod Latakije. Nije jasno uređeno kako će te baze dalje biti korišćene i do kada.

Al Šara pak, piše Gardijan, prije svega hoće da pred sud u Siriji izvede svrgnutog predsjednika Bašara al Asada i druge glavešine bivšeg režima koji su utočište potražili u Moskvi.

Drugo, Al Šara priželjkuje podršku Rusije protiv Izraela koji je prethodnih mjeseci više puta udarao na sirijsku teritoriju.

Načelno, priča Šeler, nove sirijske vlasti gledaju da pričaju sa svima. „To pokazuje volju da se ostane nezavistan što je više moguće i da se ne baci u zagrljaj jednog partnera. Al Šara istrajava u fleksibilnosti.“