- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
09. 11. 2025. 10:44
Tramp, Merc, Putin: Al Šara šara po svetu
O rutinskoj poseti nema ni govora. Sirijski prelazni predsednik Ahmed al Šara će u ponedeljak (10. novembar) biti prvi vlastodržac iz Damaska koji ulazi u Belu kuću na susret sa jednim američkim predsednikom.
Odnosi dve države decenijama su bili zategnuti, dok su Sirijom vladali prvo otac pa sin iz neformalne dinastije Asad.
Donald Tramp se pak sastao sa Al Šarom još u maju, na putu u Saudijsku Arabiju. Najavljeni susret u Ovalnoj sobi pokazuje da ova dvojica misle da grade odnose država na novim temeljima.
Hoće ukidanje svih sankcija
U maju je Tramp najavio ukidanje sankcija protiv Sirije, rekla je njegova portparolka. To bi, kako je pojasnila, trebalo da pruži zemlji „pravu šansu za mir“ jer vlasti prave „dobre pomake“ u tom pravcu.
Sankcije su već mahom ukinute, ali Sirija još nije deo međunarodnog finansijskog sistema. „Al Šara će na tome insistirati“, kaže Bente Šeler, poznavateljka Sirije iz nemačke Fondacije „Hajnrih Bel“. „To bi bilo veliko olakšanje za Siriju.“
Al Šara je i lično pod sankcijama Ujedinjenih nacija. Šeler pretpostavlja da će od Trampa tražiti da interveniše kako bi se one ukinule. Sjedinjene Države su već pripremile odgovarajući nacrt rezolucije za Savet bezbednosti.
Sirijski predsednik je na crnoj listi od 2014. kada je bio komandant zloglasne islamističke grupe Hajat Tahrir al Šam (HTS). To znači zabranu putovanja i mogućnost zamrzavanja imovine.
Od pobede nad Asadovim režimom, Al Šara više nije gerilski komandant nego nosi odela i sreće važne ljude. I, uprkos sankcijama, putuje. U septembru je pred Generalnom skupštinom UN tražio novi odnos prema Siriji. Evropska unija je već povukla sve sankcije.
I Tramp će imati svoje zahteve. Bente Šeler očekuje da šef Bele kuće insistira na koaliciji protiv Islamske države i drugih džihadističkih grupa. Američke trupe i dalje su prisutne na severoistoku Sirije, navodno oko dve hiljade vojnika. Tramp bi da smanji njihov broj.
Ideja je da sirijske oružane snage budu u stanju da se bore protiv Islamske države.
Merca zanimaju deportacije
Al Šari sve bolje ide na međunarodnoj pozornici. Pre nekoliko dana ga je u goste pozvao i nemački kancelar Fridrih Merc. Tog demohrišćanina pre svega interesuje mogućnost da se nazad u Siriju deportuju građani te zemlje koji su u Nemačkoj počinili krivična dela.
O tome se u političkom Berlinu žustro diskutuje. Mercov partijski drug, šef diplomatije Johan Vadeful, bio je u Damasku početkom novembra i posle izneo svoje sumnje. „Ovde ljudi teško da mogu da žive dostojanstveno“, rekao je on, pod utiskom posete. To je razljutilo mnoge njegove partijske kolege.
Škakljiva tema, kaže i Bente Šeler za DW. Nemačka među Sirijcima uživa veliki ugled jer je primila mnogo izbeglica, kaže ona. „To ne bi trebalo staviti na kocku tako što se koncentriše prevashodno na deportacije. Jer to bi bila i poruka, da su u Berlinu srećni ako se otarase izbeglica.“
Bolje bi bilo, nastavlja Šeler, u žižu staviti obnovu i stabilizaciju Sirije. „Jer od toga u mnogome zavisi politička budućnost zemlje.“
Nejasni odnosi sa Rusijom
Ima još tema gde je Al Šara važan sagovornik. „Zapadnoevropskim državama je veoma stalo do toga da Rusija nema ulogu u budućoj Siriji. Većina političara misli da Rusija više ne bi trebalo da poseduje vojne baze u Siriji“, tumači Šeler.
Nejasno je šta o tome misle u Damasku. Oni nisu prekidali veze sa Kremljom ni nakon totalne invazije na Ukrajinu. Al Šara je išao u goste ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sredinom oktobra.
Prema pisanju londonskog Gardijana, Putina su tu pre svega zanimale dve ruske vojne baze u Siriji – luka Tartus i vazduhoplovna baza kod Latakije. Nije jasno uređeno kako će te baze dalje biti korišćene i do kada.
Al Šara pak, piše Gardijan, pre svega hoće da pred sud u Siriji izvede svrgnutog predsednika Bašara al Asada i druge glavešine bivšeg režima koji su utočište potražili u Moskvi.
Drugo, Al Šara priželjkuje podršku Rusije protiv Izraela koji je prethodnih meseci više puta udarao na sirijsku teritoriju.
Načelno, priča Šeler, nove sirijske vlasti gledaju da pričaju sa svima. „To pokazuje volju da se ostane nezavistan što je više moguće i da se ne baci u zagrljaj jednog partnera. Al Šara istrajava u fleksibilnosti.“