[ An.B./M.V. ]

UŽIVO Vuković: Sredstva usmjerena na zdravstvo nijesu trošak nego investicija

U okviru nastavka Druge posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2025. godini, šestog dana zasijedanja poslanici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade Crne Gore.

Na poslanička pitanja odgovara, Novica Vuković, ministar finansija.

Poslanik PES-a Boris Pejović, tražio je podatak koliko se Crna Gora zadužila od januara 2021. do danas, i koji je iznos od navedenih zaduženja iskorišćen za vraćanje dugova iz perioda prije decembra 2020. godine.

Vuković kaže da je od 2021. godine vraćeno 2,3 milijarde starih dugova, od čega se 1,3  milijarda odnosila na period mandata 44. Vlade.

"Do kraja mandata ove vlade dospijeva 1.6 milijarda dugova, sa pripadajućim kamatama", istakao je Vuković.

Poslanika DPS-a Elvira Zvrka interesovalo je da li će ministarstvo u okviru Poglavlja 28 (Zaštita potrošača i zdravlja) pokrenuti projekat digitalne transparentnosti troškova zdravstva?

"Da li imate podatke koliko zdravstvene ustanove dobijaju sredstava po pacijentu? Koliko iznosi dug Fonda za zdravstvo i kako Ministarstvo finansija planira da stabilizuje finansijsku likvidnost zdravstvenog sistema i spriječi da se dugovi ponavljaju iz godine u godinu?", pitao je Zvrko. 

Naveo je i da se zdravstveni sistem Crne Gore i dalje finansira kroz kratkoročne transfere i rebalanse, umjesto kroz stabilan i predvidiv model.

"EU insistira na uvođenju programskog budžetiranja i rezultatskog finansiranja u zdravstvu. Ministarstvo finansija planira da to sprovede?", pitao je Zvrko.

Ministar Novica Vuković pojasnio je da je Ministarstvo finansija uspostavilo odgovarajući normativno-pravni okvir kroz usvojene akte kojima je definisan sam postupak, uloge i data uputstva za sprovođenje svih faza u postupku implementacije programskog budžetiranja.

"Naime, planiranje i izvršenje budžeta, sadržaj budžeta, fiskalna odgovornost i mnoga druga pitanja vezana za budžet uređena su Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Predmetnim zakonom propisano je da je programski budžet dio godišnjeg zakona o budžetu koji sadrži aktivnosti i projekte potrošačkih jedinica koje se sprovode u cilju efikasnog upravljanja sredstvima po programima, podprogramima i aktivnostima, a koji doprinose ostvarenju strateških ciljeva u skladu sa ekonomskom politikom države", naveo je Vuković.

Dodaje da je programsko budžetiranje, ili budžetiranje zasnovano na učinku, uvedeno u Crnoj Gori 2021. godine, te da je ovo četvrta godina od kada je programsko budžetiranje zamijenilo tradicionalni, tzv. linijski budžet baziran samo na ekonomskoj klasifikaciji.

"Treba ukazati da je u kratkom vremenskom periodu izvršena značajna reforma, međutim, ona zahtijeva redovno unapređivanje i usavršavanje, što se u kontinuitetu sprovodi. Tome u prilog ide i činjenica da se programska struktura Fonda za zdravstvo unapređuje svake godine kroz prepoznavanje ovih programskih aktivnosti i više aspekata funkcionisanja sistema zdravstva, čime se unapređuje kontrola potrošnje i transparentnost", istakao je Vukovič.

Pored navedenog, kako kaže, kako bi se obezbijedila dodatna informisanost o potrošnji u sektoru zdravstva, a koja bi prije svega trebala da služi Fondu za zdravstvo u procesu kontrole potrošnje, Ministarstvo finansija je, u skladu sa Zakonom o budžetu za 2025. godinu, zahtijevalo obezbjeđivanje dodatnih informacija u postupku korišćenja sredstava, a koje se odnose na nabavku lijekova, medicinskog materijala i pomagala (stanje na zalihama, pregled po javnim zdravstvenim ustanovama, iznosi cesija i slično).

"Pored navedenog, a u skladu sa odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Ministarstvo finansija je, kroz proces pripreme budžeta za 2025. godinu, iniciralo i uvođenje više aktivnosti kako bi budžet Fonda za zdravstveno osiguranje bio jasniji i pregledniji, tako da su Zakonom o budžetu Crne Gore za 2025. godinu izdvajanja za lijekove, medicinski materijal i pomagala, koja JZU nabavljaju preko ZU Apoteke Crne Gore „Montefarm“, iskazana kroz posebnu aktivnost, kao i prepoznavanje kroz programsku strukturu Fonda za zdravstvo domova zdravlja, kliničko-bolničkih centara Berane i Kotor, opštih i specijalnih bolnica i Kliničkog centra Crne Gore kao najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori", istakao je Vuković.

Podcrtava da postoji prostor za unapređenje programske strukture Fonda za zdravstveno osiguranje, koja je potrebno da u narednom periodu omogući uvid u potrošnju svih javnih zdravstvenih ustanova pojedinačno.

"Ključne aktivnosti u kontekstu reformisanja sistema zdravstva u prethodnom periodu otpočelo je Ministarstvo zdravlja, koje Ministarstvo finansija podržava i obezbjeđuje finansijsku podršku. Naime, u toku je sprovođenje projekta Digitalizacija zdravstvenog sistema, koji implementira Ministarstvo zdravlja u skladu sa opredijeljenim sredstvima i definisanim prioritetima u sistemu zdravstva", istakao je Vuković.

Ističe i da u skladu sa novim politikama koje predlaže Ministarstvo zdravlja, a koje su, kako kaže,  prepoznate Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike, u narednom srednjoročnom periodu kroz digitalizaciju zdravstvenog sistema planira se unapređenje poslovnih procesa u zdravstvenom sistemu kroz proširenje telemedicine i usluga koje se mogu pružati na daljinu.

"Ključne mjere u narednom srednjoročnom periodu uključuju: obnovu informacione infrastrukture za podršku savremenim zdravstvenim uslugama; uvođenje standardnih operativnih procedura (SOP) za distribuciju lijekova i primarnu zdravstvenu zaštitu; zamjenu informacionih sistema u JZU Montefarm, KBC Berane, KBC Kotor i FZO, uz razvoj nacionalnog zdravstvenog računa; implementaciju DWH sistema za analitiku, predikciju i izvještavanje; izradu softvera za praćenje svih skrining programa u punom obimu; kreiranje platforme sa edukativnim materijalima za edukaciju i doedukaciju medicinskog kadra; podršku robotizaciji distribucije lijekova u KCCG radi povećanja efikasnosti potrošnje lijekova", istakao je Vuković.

Napominje da je Fond za zdravstveno osiguranje potrošačka jedinica u budžetu Crne Gore koja raspolaže detaljnim podacima vezanim za izdvajanja po pacijentu i po javnim zdravstvenim ustanovama, te Ministarstvo finansija ne raspolaže istima.

"Na kraju, ukazujemo da je Ministarstvo finansija, odnosno Vlada Crne Gore, u prethodnom periodu obezbjeđivala nedostajuća sredstva, u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim se propisuje mogućnost preusmjeravanja sredstava. S tim u vezi, ukazujemo da je u 2024. godini, koristeći prethodno navedeni mehanizam, izvršeno preusmjeravanje sredstava u korist Fonda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 19,04 miliona eura, čime su obezbijeđena potrebna sredstva da Fond za zdravstveno osiguranje izmiri sva dospjela potraživanja i završi 2024. fiskalnu godinu bez prenošenja dugova vezanih za nabavku lijekova, medicinskog materijala i pomagala, u skladu sa zahtjevom Fonda. Navedeni mehanizmi nadomještanja nedostajućih sredstava su raspoloživi i koristiće se i u narednom periodu u slučaju potrebe. Međutim, evidentno je da je potrebno unaprijediti efikasnost i predvidivost potreba sistema zdravstva, što mora biti prioritetni fokus u narednom periodu", istakao je Vuković.

Istakao jw da je interes vlade i Ministarstva finansija "zdrav građanin-zdrav budžet". 

"Sredstva usmjerena u zdravstvo ne smatramo kao trošak, negon ulaganje,  investicije, budućnost...", istakao je Vuković. 

Kaže da želi da ukaže i na samu organizaciju i funkcionisanja FZO. 

"Oni izazovi koje smo mi primijetili jeste epidemija hroničnih bolesti. To sve opterećuje zdravstveni sistem i nacionalni budžet. FZO uglavnom funkcioniše kao pasivni prenosilac sredstava, bez odgovornosti da obezbijedi isplativost i racionalno korištenje tih sredstava. Neefikasna nabavka u  upravljanju zalihama ljekova, akumulacija dugova kao i odobrenje ljekova preko sistema komisije. Nejasni su kriterijumi za prioritizaciju skupih ljekova, bez formalnih tragova isplativosti, jačanje finansijskog upravljanja i odgovornosti ali i preispitati ulogu FZO", naveo je Vuković.

Poslanika URE Miloša Konatara interesovalo je kako Vuković komentariše posljednji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kome se, navodi Konatar, konstatuje da će trenutna ekonomska politika i nesprovođenje neophodnih reformi dovesti do destabilizacije javnih finansija, daljeg rasta javnog duga, povećanja fiskalnog deficita i usporavanja rasta Bruto domaćeg proizvoda (BDP)?

"Izvještaj MMF pokazuje da je bankarski sektor stabilan. Ovo je najbolji izvještaj MMF do sada“, kazao je Vuković.

Vuković je naveo da je iz Izvještaja MMF-a jasno da Vlada odnosno Ministarstvo finansija i MMF izražavaju slične stavove po pitanju ključnih trendova kretanja crnogorske ekonomije, reformi i mjera politika kojima se osigurava održiv rast i razvoj.

MMF je, navodi Vuković, konstatovao da je zabilježen snažan postpandemijski oporavak i da je crnogorska ekonomija zabilježila prosječan godišnji rast od čak 9% u periodu od 2021. do 2023. godine, kao i da je oporavak turizma bio izuzetno snažan.