V.N.

Na Cetinju obilježeno 150 godina postojanja Crvenog krsta Crne Gore

Na Cetinju je danas održana Svečana akademija Crvenog krsta Crne Gore, povodom 150 godina postojanja te međunarodne humanitarne organizacije.

Predsjednik Crvenog krsta Crne Gore Mitar Vučković kazao je da danas, sa ponosom obilježavamo veliki jubilej na Cetinju, mjestu gdje je sve počelo.

"Istorijski zapisi svjedoče da je u avgustu 1875. godine u Crnoj Gori osnovan Odbor za pomoć stradajućim Hercegovcima, sa sedam članova, na čijem čelu je bio mitropolit Ilarion. Odmah po osnivanju, Odbor je uputio poziv stranim ljekarima da dođu u Crnu Goru i organizuju bolnice na Grahovu, u Župi nikšićkojm, Drobnjacima, Šavniku i Andrijevici.

Slavimo, dakle, dan humanosti, solidarnosti i nesebične pomoći onima kojima je najpotrebnija, podsjećamo se bogate i svijetle prošlosti i i storije, na koju, sa pravom možemo biti ponosni kao država u kojoj je osnovana prva organizacija Crvenog krsta na Balkanu, a koja je ratifikacijom Ženesvske konvencije o ranjenicima 29. novembra 1875. godine postala 22. članica Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca", kazao je Vučković.

On je podsjetio na događaje iz novije istorije, u kojima je Crveni krst dao svoj doprinos.

"Crveni krst bio je tu 1979 godine, kada je razorni zemljotres pogodio našu domovinu, ali nije slomio naš dug. Bio je tu i tomom teških 90-tih, kada smo otvorili domove i srca za hiljade izbjeglica, pomagali im da pronađu smještaj, obezbjeđivali im hranu, odjeću, ljekove, ali iznad svega dijelili nadu. Sa ponosom možemo reći da smo tada značajno doprinijeli očuvanju socijalnog mira u zemlji.

Bio je Crveni krst tu i tokom pandemije Koronavirus, kada je svijet na trenutak zastao, ali humanost nije. Naši volonteri i humanitarci, tihi heroji svakodnevnice kucali su na vrata starih i nemoćnih, donoseći ne samo pomoć, već i osmijeh, riječ ohrabrenja i osjećaj da nijesu zaboravljeni .

Crveni krst bio je tu kad je trebalo doprijeti do ugroženih u sniježnim smetovima, poplavama, kada je trebalo ukazati prvu pomoć povrijeđenima u željezničkoj nesreći na Bioču 2006. godine.

Tu smo i kada treba pomoći susjedima i drugima da prevaziđu posljedice raznih nepogoda", naveo je Vučkovič.

Gradonačelnik Cetinja, Nikola Đurašković kazao je da, ako postoji grad čija je istorija satkana od takvih trenutaka, kada je mali narod donosio velike odluke, kada je moralno načelo bilo bitnije od političkog interesa, a briga o drugome izdizana iznad svake sumnje, onda je to Cetinje.

"Upravo u takvom istorijskom i moralnom okviru traba posmatrati i 1875. godinu, kada je na Cetinju osnovan Crveni krst. U vremenu kada su siromaštvo, bolesti i nevolje bili svakodnevica, ali i u vremenu u kom su čojstvo i junaštvo i uzajamna briga već bili duboko ukorijenjeni u naš identitet", istakao je Đurašković.

On je kazao da je Crveni krst, kroz decenije, od ratova i teških društvenih previranja, pa do prirodnih nepogoda i savremenih izazova, postao pravo ogledalo crnogorskog tradicionalnog čojstva, "one suštine koja svjedoči da junaštvo nije samo odbraniti sebe, već i zaštititi drugoga, da čovjekova veličina ne leži u sili, već u spremnosti da stane uz onoga ko je u nevolji, i da nema veće hrabrosti od one koja izvire iz ljudske empatije i solidarnosti".

"Prijestonica Cetinje je prva gradska uprava u Crnoj Gori, koja je inicirala donošenje odluke o finansiranju Crvenog krsta, sredstvima koja će se uvećavati shodno rastu budžeta Prijestonice, čime potvrđujemo da poštovanje, podrška i briga za građane predstavljaju trajnu obavezu i temelj našeg odnosa prema Crvenom krstu i prema njegovim vrijednostima", kazao je Đurašković.

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović poručio je da se snaga države "mjeri brigom o onima kojima je pomoć najpotrebnija“, poručivši da "niko ne smije ostati sam u nevolji“.

Podsjetio je da je Crveni krst kroz vijek i po bio tamo gdje je najteže – u epidemijama, poplavama, požarima i zemljotresima.

 U znak zahvalnosti za istorijski doprinos, predsjednik je Crveni krst Crne Gore odlikovao Ordenom crnogorske zastave I stepena, istakavši da ovo odlikovanje „nije samo simbol zahvalnosti države, već i priznanje organizaciji koja je u najtežim trenucima bila moralni oslonac našem društvu“.

 Obraćajući se volonterima, naveo je da ovim ordenom „država nagrađuje svakog volontera i volonterku, svaku medicinsku sestru, donatora i građanina koji je makar jednom pružio ruku pomoći drugom čovjeku“, te da upravo volonteri „vraćaju povjerenje da sistem nije zaboravio na ljude“.

 Govoreći o međunarodnoj porodici Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, podsjetio je na sedam principa – humanost, nepristrasnost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost – „pravila koja traju duže od ideologija i granica, jer počivaju na istini da je svaki čovjek vrijedan poštovanja i zaštite“.

 Milatović je poručio da Crveni krst, „u vremenu sumnje i nepovjerenja u institucije, pokazuje najbolje lice naše zajednice“, te najavio podršku svakoj inicijativi koja jača njegovu ulogu i povjerenje građana.

 Osvrnuo se i na zajedničke aktivnosti u pomoći najugroženijima: „Kada država, privreda i humanitarne organizacije rade zajedno, siromaštvo prestaje da bude statistika i postaje zadatak koji rješavamo zajednički.“

 „Sto pedeset godina Crvenog krsta Crne Gore nije samo istorijska činjenica – to je priča o nama. Priča o zemlji koja je kroz brojna iskušenja ostala simbol dobrote i snage svojih ljudi“, rekao je predsjednik.

 „Ako želimo modernu, uspješnu i evropsku Crnu Goru, moramo čuvati i podržavati one koji tiho i bez velikih riječi svakog dana žive humanost u praksi. Neka Crveni krst Crne Gore i u narednim stoljećima bude svjetionik dobrote i saosjećanja.“