Б.Ч.Ј. [ PR centar ]

ISTRAŽIVANjE JUVENTASA

Svaki šesti srednjoškolac bio izložen diskriminaciji zbog nacionalnog identiteta

Svaki šesti srednjoškolac u Crnoj Gori navodi da je bio izložen diskriminaciji zbog svog nacionalnog identiteta, najveća etnička distanca je prema romskoj i albanskoj zajednici, a u narednom periodu potrebno je snažno se fokusirati na edukaciju kao osnovni alat za transformaciju društva.

To je pokazalo istraživanje koje je nevladina organizacija (NVO) Juventas sprovela tokom maja i juna ove godine na uzorku 882 učenika, u partnerstvu sa Unijom srednjoškolaca u okviru projekta Libela - Doprinos očuvanju multinacionalnog sklada među mladima.

Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da pruži uvid u razmišljanje mladih o poštovanju različitosti, karakteristikama eventualne etničke i socijalne distance kao i o načinima prevazilaženja istih.

Izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović, kazala je da je za 78,6% srednjoškolaca vjera jako bitna u svakodnevnom životu, da preko polovina njih kao dominantan izvor informisanja o različitim kulturama i običajima drugih naroda koristi društvene mreže i medije, a tek svaka deseta ispitana osoba kaže da se informiše u školi.

"Svega 30,8% ispitanika misli da njihova škola radi na promovisanju multikulturalnog obrazovanja, ali bi voljeli da bude drugačije i da se o tome više informišu kroz školske aktivnosti i literaturu”, rekla je Vujović na predstavljanju istraživanja u Pljevljima.

Prema njenim riječima, 87,3% ispitanih srednjškolaca navodi da su ponosni na pripadnost svojoj naciji, a 76,6% da se njihova nacionalna i etnička grupa poštuje u njihovoj školi.

"Skoro 60% ispitanih je potpuno saglasno da se u njihovoj školi poštuju druge nacionalne i etničke grupe. Istraživanje je pokazalo da nije uobičajeno da u Crnoj Gori imamo bračne parove koji su različite vjere ili nacije, što ukazuje na to da je u prošlosti bilo prisutno preferiranje partnera koji su iste vjere ili nacije", rekla je Vujović.

Ukazala je da je istraživanje pokazalo da većina djece ima interakciju sa djecom drugačijeg nacionalnog i vjerskog identiteta od njihovog, kao i da se u toj interakciji osjećaju prijatno i prirodno.

Vujović je pojasnila da visoki procenti prihvatanja u profesionalnoj saradnji i svakodnevnim interakcijama ukazuju na spremnost za zajednički rad i komunikaciju među etničkim grupama.

"Ovi podaci jasno pokazuju da postoji otvorenost za druženje i saradnju na školskom i društvenom nivou, a zona interakcije u kojoj se uočavaju negativni stavovi je uslovljena brojnim predrasudama i nedostatkom dovoljnog broja modela na koje se djeca mogu ugledati", poručila je Vujović.

Istraživanje je, kako je ukazala, pokazalo da mnoga djeca nisu u svakodnevnom kontaktu sa djecom drugih nacionalnosti i ne uspijevaju da kroz direktan kontakt uspostave lično pozitivno iskustvo i tako prevaziđu predrasude i nepovjerenje.

"Zabrinjava procenat od 31% ispitanih koji kažu da rijetko ili gotovo nikad ne provode vrijeme van škole u aktivnostima sa mladima koji su različite nacionalne ili etničke pripadnosti", kazala je Vujović.

Ukazala je da ekonomska i socijalna situacija takođe može predstavljati još jedan negativni faktor.

"Kada su različite etničke grupe segregirane u različitim djelovima društva, prilike za susret i interakciju su ograničene, što može održavati ili produbljivati neprihvatanje. Zato ističemo važnost susreta i interakcije i učenja od vršnjaka o vjeri, kulturnom identitetu, o jeziku“, poručila je Vujović.

Istakla je da izazovi postaju evidentni u sferama intimnih veza kao što su ljubavne/partnerske veze i budući brak, gdje je primjetna niža stopa međuetničkog prihvatanja.

"Ova zona neprihvatanja je indikacija još uvijek prisutnih naslijeđenih predrasuda i nepovjerenja koji se često prenose s generacije na generaciju, a na koje društvo ne reaguje adekvatno, dok se u isto vrijeme zloupotrebljavaju u političke i dnevno-političke svrhve. Dok se akcentuju različitosti, kohezija, empatija, saradnja i razmjena se ne podstiču dovoljno”, upozorila je Vujović.

Ukazala je da podaci istraživanja pokazuju da je najveća etnička distanca, prema Romskoj zajednici.

"Svega 15% srednjoškolaca smatra poptpuno prihvatljivim da stupi u brak sa pripadnikom/com Romske zajednice, a za tek 33% bi bilo potpuno prihvatljivo da pripadnik/ca Romske zajednice bude na rukovodećoj poziciji u državi. Za većinu ispitanih je prihvatljivo da pripadnici njihovih identiteta obavljaju rukovodeće pozicije u društvu, ali dolazimo do problema kada bi te pozicije obavljali predstavnici manje brojnih naroda, pojasnila je Vujović.

Rekla je da je istraživanje pokazalo da svaki/a šesti/a srednjoškolac/ka (17%) navodi da su i oni sami bili izloženi diskriminaciji zbog svog identiteta, dok jedna od 15 anketiranih osoba (6.2%) smatra da je zbog svog identiteta često izložena isključivanju, i to “3,2% svaki dan”.

"Većina (54.7%) navodi da su neka djeca izložena podsmijavanju i nazivanju pogrdnim imenima zbog svog nacionalnog identiteta", kazala je Vujović.

Ona je, govoreći o prevazilaženju problema i izazova na koje je ukazalo istraživanje, kazala da je neophodno snažno se fokusirati na edukaciju kao osnovni alat za transformaciju društva.

"Edukacija treba da obuhvati sve nivoe - od formalnog obrazovanja u školama do neformalnih radionica i javnih kampanja. Promovisanje interkulturalnog razumijevanja je ključno kako bi se mladima pružila prilika da nauče o različitim kulturama, običajima i istorijama drugih etničkih grupa", navela je Vujović.

Smatra da će kroz ovakve inicijative pojedinci steći dublje razumijevanje i empatiju prema drugima, što može postepeno smanjiti predrasude i neprihvatanje.

"Konkretno, mladi žele da se edukuju putem medija, ali i društvenih mreža/interneta, kroz školske aktivnosti, literaturu, direktan razogovor sa prijateljima i programe kulturnih razmjena. Ne odgovara svakom adolescentu svaki od ovih pristupa, ali je važno da se ponudi što širi spektar opcija", navela je Vujović.

Poručila je da je potrebno promovisati učenje albanskog jezika, kao i međusobnu interakciju i adresirati u nekim segmentima izraženu socijalnu distancu u odnosu na albansku nacionalnu manjinu.