B.B. [ Biljana Rovčanin, TVCG ]

Sindikat i ANALITIČARI

Hrana preskupa, za visoke cijene nema ekonomskog opravdanja

Mada su cijene hrane u svijetu u februaru pale na najniži nivo u posljednje tri godine, naši građani kažu da takav utisak nemaju kada izađu iz prodavnica. Za to, kako smatraju sagovornici TVCG, nema ekonomskog opravdanja, pa tvrde da trgovci koriste tu situaciju za dodatnu zaradu što potvrđuju podaci o rastu njihovih profita.

Kupovina osnovnih namirnica građanima s prosječnim primanjima, već odavno ravna je noćnoj mori, jer se cjene u prodavnicama kažu mijenjaju gotovo svakodnevno.

U anketi građani navode da su cijene otišle na više strašno i da je sve poskupilo, te da trgovci hoće da zarade. Ističu da im ništa ne znači zagarantovani dohodak 450 eura i povećana penzija.

To potvrđuje i zvanična statistika. Cijene namirnica u posljednje tri godine porasle su 43 odsto, naročito nakon uvećanja zarada kroz program Evropa sad početkom 2022. a potom i inflacije uzrokovane ratom u Ukrajini.

Tako su samo za dvije godine cijene jaja i sira trapista, banana, jabuka i krompira dvostruko veće, mlijeko je poskupjelo gotovo euro, ulje 40 centi, pirinač euro i 20 centi, a prašak za veš skoro 4 eura.

U Sindikatu kažu da imaju saznanja da se pojedine cijene mijenjaju preko noći i bez opravdanih razloga.

"Cijene artikala skaču za 100 i više procenata, a da su imputi ostali isti ili se radi o artiklima koji su bili lagerovani mjesecima unazad. Evo jedan deskriptivan primjer, kada je pao onaj veliki snijeg u Podgorici vi niste mogli da nađete više ašov za 4-5 eura koliko je bio nego je izašao 45 eura do 30. Ista situacija i s maskama, iako ih je bilo na zalihama kada je došao onaj nesrećni kovid, mi smo tu masku koja košta 10-20 centi morali da platimo euro, dva", kaže predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

Cijene hrane na svjetskom nivou su najniže u posljednje tri godine, a inflacija je dvostuko manja. No to građani u crnogorskim prodavnicama skoro i da ne primjećuju uprkos vladinoj akciji limitirane cijene i ograničavanja marži na gotovo 500 artikala. Evo i zašto.

"Postojanje trgovačkog kartela koji je očigledan, jer ja drugačije ne mogu da objasnim razlog zbog čega su recimo cijene u Luksemburgu, Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj značajno niže nego u Crnoj Gori. Akcija limitirane cijene je dobra jedini je problem što nije obuhvatila dobavljače i transportere", ističe Predrag Zečević, urednik portala BiznisCG.

Upravo sve vrijeme trgovci visoke cijene pravdaju troškovima nabavke i transporta. Ipak, uporedo sa rastom cijena rasli su i prihodi od prodaje, ali i profiti tgovaca. Ukupan profit šest najvećih trgovačkih lanaca prošle godine iznosio je 33 miliona što je čak 20 miliona eura više nego prije početka korona krize.