Mi.M. [ N1/Beta/Rojters ]

Rusija predlaže nove uslove za okončanje rata u Ukrajina

Rusija i Ukrajina su na razgovorima u Istanbulu dogovorile novu razmjenu više zatvorenika, uključujući vojnike i civile, prenosi Rojters pozivajući se na Tas.

"Glavni rezultat je razmjena ne samo vojnog osoblja, već i civila" rekao je neimenovani izvor.

Treća runda pregovora delegacija Rusije i Ukrajine u Istanbulu o okončanju rata je završena, a sastanak je trajao oko sat vremena.

Predstavnici ruske delegacije, koju je predvodio Vladimir Medinski, po završetku razgovora obratili su se medijima.

Medinski je napomenuo da su svi humanitarni sporazumi iz druge runde ispunjeni. Podsjetio je i da je do sada završena velika razmjena zarobljenika.

"Moskva je vratila u Kijev više od sedam hiljada tijela poginulih vojnika ukrajinskih oružanih stana" kazao je on novinarima.

Šefovi delegacija Rusije i Ukrajine, Vladimir Medinski i Rustem Umerov, sastali su se večeras nasamo u Istanbulu na početku treće runde povremenih mirovnih pregovora, saopštio je izvor blizak ruskoj delegaciji. Ipak, izvor iz ukrajinskog tima kazao je da je na sastanku prisustvovao i ministar vanjskih poslova Turske, Hakan Fidan.

„Sastanak je upravo završen, a slijedi zajednički sastanak delegacija“, naveo je taj izvor.

Izvor iz ukrajinske delegacije, koja je ranije tokom dana stigla u Ankaru na razgovore sa turskim zvaničnicima prije puta za Istanbul, rekao je za AFP da se nada „konstruktivnom stavu“ Rusije i da će Moskva odustati od „svojih ultimatuma“.

Dva uzastopna sastanka u Istanbulu između ruskih i ukrajinskih delegacija, organizovana pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa, donijela su minimalan napredak – uglavnom ograničen na razmjenu zarobljenika i tijela poginulih vojnika.

Tokom posljednjih pregovora u junu, Rusija je ponovila svoje zahtjeve, uključujući da Ukrajina odustane od još četiri regije, uz Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine. Takođe traži da se Kijev odrekne bilo kakve vojne pomoći sa Zapada i ambicija da se pridruži NATO savezu.

Ukrajina je te zahtjeve tada odbacila, smatrajući ih neprihvatljivim ultimatumom.

Kremlj je danas razgovore opisao kao „veoma komplikovane“, dodatno se distancirajući od mogućnosti brzog diplomatskog rješenja za rat koji traje od februara 2022. godine.

„Niko ne očekuje lak proces. Biće to, naravno, veoma složen razgovor“, kazao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, ističući da su prijedlozi sukobljenih strana za okončanje sukoba „dijametralno suprotni“.

Ukrajinski pregovarači su se ranije tokom dana sastali s visokim turskim zvaničnicima u Ankari, uključujući i predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, potvrdio je šef kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, koji je prisustvovao tim susretima.

Ova treća runda direktnih pregovora u Istanbulu ponovo je organizovana pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je sredinom jula dao Moskvi rok od 50 dana da postigne sporazum sa Ukrajinom, u suprotnom se suočava s teškim sankcijama.

Kijev i njegovi zapadni saveznici optužuju Kremlj da opstruira pregovore održavajući maksimalističke zahtjeve, dok ruska vojska, brojnija i bolje opremljena, nastavlja sa svakodnevnim napadima i napredovanjem na ukrajinskom terenu.

U srijedu je rusko Ministarstvo odbrane objavilo da je zauzelo novo selo – Varačine, u sjeveroistočnom regionu Sumi, gdje su ruski dronovski napadi tokom noći izazvali nestanak struje za više od 220.000 domaćinstava, prema riječima Zelenskog.

Ukrajinsku delegaciju, kao i u ranijim rundama, predvodi bivši ministar odbrane Rustem Umerov, kojeg smatraju vještim i iskusnim pregovaračem.

S druge strane, ruski tim i dalje predvodi nižerangirani zvaničnik – bivši ministar kulture i nacionalistički orijentisani istoričar Vladimir Medinski, što izaziva nezadovoljstvo ukrajinskih vlasti.

Prema riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, razgovori će se fokusirati prvenstveno na „memorandume“ koje su dvije strane razmijenile u junu, uključujući mirovne prijedloge.

Biće riječi i o „veoma važnom procesu“ razmjene zarobljenika, potvrdio je Peskov.

Kijev, prema navodima izvora iz ukrajinske delegacije za AFP, takođe želi da otvori razgovor o razmjeni zarobljenika, repatrijaciji ukrajinske djece koja su odvedena u Rusiju, kao i o potencijalnom direktnom susretu Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Ukrajinska delegacija stigla u Istanbul na razgovore sa Moskvom

Ranije danas, izvor iz ukrajinske delegacije, koja je ranije tokom dana stigla u Ankaru na sastanke sa turskim zvaničnicima prije nego što je nastavila put ka Istanbulu, rekao je za AFP da se nada „konstruktivnom stavu“ Rusije i da će ona odustati od „svojih ultimatuma“.

Dva uzastopna sastanka u Istanbulu između ruskih i ukrajinskih delegacija, organizovana pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa, donijela su mali napredak kada je riječ o prekidu vatre, rezultirajući samo razmjenom zarobljenika i tijela poginulih vojnika.

Tokom posljednjih pregovora u junu, Rusija je ponovo iznijela zahtjeve, uključujući ustupanje četiri ukrajinska regiona pored Krima, koji je anektiran 2014. godine, kao i odricanje od svake zapadne vojne pomoći i članstva Ukrajine u NATO.

Ukrajina je odbacila te zahtjeve, ocjenjujući ih kao ultimatum.

Kremlj je, međutim, izrazio spremnost da nastavi pregovore sa Ukrajinom, nakon što je Tramp dao rok od 50 dana Rusiji da postigne dogovor, u suprotnom će se suočiti sa oštrijim sankcijama i nastavkom isporuka oružja Kijevu.