Mi.M. [ N1 ]

Kako se rizik od konzumiranja alkohola povećava sa godinama 

Alkohol može predstavljati zdravstveni problem čak i za one koji piju umjereno ili povremeno. Konzumiranje alkohola je štetno po zdravlje u bilo kojem životnom dobu, ali sa starenjem, rizici postaju veći – čak i sa istom količinom pića.

Alkohol utiče na gotovo svaki organski sistem u tijelu, uključujući mišiće i krvne sudove, digestivni sistem, srce i mozak. Posebno pogađa starije osobe, jer kod njih već postoji izvjesno opadanje ili oslabljenost većine organskih sistema, prenosi RTS.

Postoji potpuno drugačiji skup zdravstvenih faktora rizika kod starijih osoba koje konzumiraju alkohol.

Ljudi možda ne primjećuju da pića koja su ranije dobro podnosili sada drugačije djeluju na njihov mozak i tijelo.

Alkohol može izazvati nove probleme u starijem životnom dobu – posebno kod osoba starijih od 65 godina – čak i kod onih koji piju malo ili povremeno. Starije osobe uglavnom imaju manje mišićne mase i zadržavaju manje vode u tkivima u poređenju sa mlađima, što može povećati koncentraciju alkohola u krvi, ističu ljekari. To znači da je potrebno manje pića da bi se osjetila opijenost, što povećava rizik od ozbiljnih povreda usljed pada.

Prema istraživanju doktorke Sare Džo Nikson, starije osobe takođe pokazuju deficite u radnoj memoriji pri nižim koncentracijama alkohola u krvi nego mlađi konzumenti. U drugoj studiji u kojoj je učestvovala, neki stariji ljudi su u simulacijama vožnje imali probleme već nakon manje od jednog pića.

Konzumiranje alkohola može povećati rizik od razvoja hroničnih stanja kao što su demencija, dijabetes, rak, hipertenzija i srčane bolesti. Takođe može pogoršati stanje kod većine starijih osoba koje već žive sa hroničnim bolestima.

Interakcija sa lijekovima takođe ima veliki značaj. Miješanje alkohola sa lijekovima koje starije osobe često koriste, kao što su oni za dijabetes ili povišen pritisak, može smanjiti efikasnost lijekova ili izazvati neželjene efekte, poput čireva ili nepravilnog srčanog ritma. Benzodiazepini, kada se kombinuju sa alkoholom, mogu usporiti disanje i djelovati kao jak sedativ.

Čak i lijekovi koji se dobijaju bez recepta mogu biti opasni. Aspirin, koji neki stariji ljudi uzimaju radi smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti, može dovesti do ozbiljnog gastrointestinalnog krvarenja, za koje su stariji već u povećanom riziku.

Neki stariji ljudi takođe tvrde da se mamurluk pogoršava sa godinama. Iako nema jakih naučnih dokaza koji to potvrđuju, mamurluk može izgledati teži jer alkohol može pogoršati druge simptome starenja, poput lošeg sna.

Kako smanjiti rizik
Stručnjaci navode da je konzumiranje alkohola među starijim osobama u porastu posljednjih godina, iako je trendove teško pratiti van anketa o samoprocjeni. Nakon decenija mješovitih poruka o štetnosti i koristima alkohola, nedavna istraživanja su jasno pokazala da ne postoji „zdravstveno sigurna“ količina alkohola.

Ali, koja je „bezbjedna“ količina pića za stariju populaciju? Teško je precizno reći. Postojeće studije koriste različite kriterijume za umjereno pijenje, što otežava postizanje konsenzusa.

Doktorka Nikson savjetuje da osobe starije od 65 godina ne bi trebalo da konzumiraju više od jednog pića dnevno i ne više od sedam nedjeljno.

Svi stručnjaci ističu da starije osobe treba pažljivo da prate kako im tijelo reaguje na alkohol i da prekinu sa konzumiranjem ili smanje količinu ako primijete negativan uticaj na fizičko ili kognitivno zdravlje.

„Odgovor ne mora biti apstinencija“, navodi dr Nikson. Ali zdravo starenje „vjerovatno ne uključuje više pića dnevno za većinu ljudi“.

Zato, ako trenutno ne pijete, ne treba ni počinjati, savjetuju ljekari. A ako pijete, budite iskreni prema svom ljekaru u vezi s količinom koju konzumirate i činite to u bezbjednom okruženju, svjesni da vaša tolerancija više nije kao nekada.