Milena Marinović

Kako su orao zmijar i ostale ptice dobile drugu šansu?

Orao zmijar, koji je prije dvije nedjelje pronađen pored puta sa slomljenim krilom, poslije operacije se osjeća stabilno. Redovno jede i prima antibiotsku terapiju uz analgetike. Ako oporavak bude tekao po planu, početkom oktobra mogao bi da gleda Afriku s visine.

Kada je prije dvije nedjelje dobio informaciju da je hitno potrebna pomoć za pticu koja leži iscrpljena pored puta, veterinarski tehničar Tihomir Radonjić nije gubio vrijeme.

Za Portal RTCG kaže da je orla našao u ležećem položaju, odmah uz saobraćajnicu, pored kontejnera, iscrpljenog, dehidriranog i s povredama krila. Najvjerovatnije, kaže Tihomir, povrede su nastale usljed udara vozila.

Prvi koraci u rehabilitaciji ovakvih slučajeva zahtijevaju više vremena. Prvi korak je stabilizacija – rehidracija i antišok terapija, a zatim se rade radiološke i druge pretrage.

"Kako se radi o lomu koji je zahtijevao vađenje svih ulomaka, postoji velika praznina između zdravih dijelova, kojoj će biti potrebno oko dva i po do tri mjeseca da sraste", kaže Radonjić.

Napominje da je najveći akcenat bio na lomu, ali i na mišićima, tetivama, nervima i ligamentima, koji zahtijevaju vrijeme za adekvatno zacjeljivanje.

"Nakon dijagnostike kreće se s terapijom koja je individualna za svaki slučaj. Kod ovog orla zmijara, nakon anesteziranja, obavljena je operacija kojom su ulomci kosti iz krila izvađeni, a udlaga pozicionirana. Zarastanje ovakve vrste loma može trajati i do nekoliko mjeseci. Ključno je da ptica povrati sposobnost letenja prije povratka u prirodu", istakao je Radonjić.

Ako sve bude teklo po planu, nakon oporavka, za otprilike tri mjeseca ptica će, kaže Radonjić, biti prstenovana.

"Postaviće joj se GPS transmiter kako bi se moglo pratiti njeno kretanje, uključujući i migraciju ka podsaharskoj Africi, moguće krajem septembra ili početkom oktobra", kaže Radonjić.

Tihomir na godišnjem nivou spasi preko stotinu ptica. Samo u 2024. godini rehabilitovao je preko 150 jedinki četrdesetak različitih vrsta. Kaže da su najčešće povrijeđene male vrste sova poput ćuka i kukumavke, laste, čiope i gugutke, ali i grabljivice poput kobaca. Obično stradaju od domaćih mačaka, u saobraćaju, zbog kolizije sa staklenim površinama, ali i od pesticida i ljepka za glodare.

Kaže da su pelikani među najtežim slučajevima za oporavak jer su veoma osjetljivi na stres i zahtijevaju specijalizovanu ishranu i prostor za rehabilitaciju.

Video: Tihomir Radonjić (Mlada jedinka pelikana koja je usljed kombinovane bakterijske, parazitske i gljivične infekcije bila na oporavku)

"Jedan pelikan kojeg smo spasili bio je teško iscrpljen usljed kombinovane infekcije bakterijama, gljivicama i parazitima. Bilo je pravo umijeće ponovo ga osposobiti za život u divljini", kaže Radonjić.

Međutim, najveći problem u Crnoj Gori predstavlja to što ne postoji specijalizovani centar za rehabilitaciju divljih ptica.

"Najčešće ih privremeno smještamo kod mene u stanu ili u volijeru Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), ukoliko je ptici potreban veći prostor. Kad ptica ojača i oporavi se, ornitolozi iz CZIP-a je prstenuju i najčešće je zajedno puštamo nazad u prirodu", rekao je Radonjić.

Video: Tihomir Radonjić (Mladi jastreb koji je nakon skoro mjesec dana rehabilitacije pušten na slobodu. Bio je izuzetno neuhranjen i sa lomom ključne kosti)

Osim nedostatka specijalizovanih centara za rehabilitaciju, najveći izazov s kojim se svakodnevno susreće jeste nedovoljna svijest kod ljudi i prijetnje iz okoline, poput strujnih vodova, lova i trovanja. Ipak, nada se da će se u budućnosti poboljšati uslovi za zaštitu divljih ptica u Crnoj Gori.

U ovoj borbi i građani mogu pomoći prijavljivanjem svake povrijeđene ptice, ali i izbjegavanjem upotrebe otrova koji mogu indirektno ugroziti divlje životinje.

Naš sagovornik navodi da su im od velike pomoći donacije građana, jer na taj način kupuju hranu i medicinsku opremu, koja im je neophodna kako bi adekvatno pomogli životinjama. 

Radonjić naglašava da oni koji žele da učestvuju u oporavku životinja to mogu učiniti tako što će mu se obratiti putem mail-a radonjictihomir30@gmail.com ili putem instagram stranice pet_reptiles_montenegro. 

U Crnoj Gori je do sada registrovano 352 vrste ptica (od 533 vrste dosad registrovane u Evropi, što čini 65% evropske ornitofaune), uključujući i Turnix sylvaticus, čije je pojavljivanje ostalo sumnjivo, podaci su Centra za razvoj i posmatranje ptica.

"Od ukupnog broja do sada registrovanih vrsta, 213 pripada sigurnim gnjezdaricama, sedam vrsta su moguće gnjezdarice, dok se 10 smatra iščezlim, poput Aegypius monachus. 106 vrsta se smatra rezidentnim (stanaricama), tj. vrstama koje u Crnoj Gori provode sve svoje životne cikluse. Ovaj broj uključuje i dvije unešene vrste (fazan i čukaru). Takođe, 107 vrsta ptica registrovanih u Crnoj Gori pripada gnjezdaricama selicama", piše na sajtu CZP-a.