S. Vulić [ crorec.net ]

Preminuo Alfi Kabiljo (1935. – 2025.)

Na jugoslovenskoj i hrvatskoj muzičkoj sceni ostavio je neizbrisiv trag brojnim mjuziklima. Kultni mjuzikl “Jalta, Jalta” od praizvedbe 29.12.1971. godine u Zagrebu izveden je više od 1500 puta u interpretaciji različitih pozorišta i njihovih ansambala, a preveden je i na njemački, talijanski i norveški jezik.

Alfi Kabiljo rođen je u Zagrebu, 22. deembra 1935. Pohađao je privatnu muzičku školu kompozitora i pedagoga Rudolfa Matza, završio Muzičku školu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, kompoziciju usavršavao u Parizu kod belgijskog producenta Rogera Samyna, a diplomirao je arhitekturu. Bio je najsvestraniji hrvatski kompozitor međunarodne reputacije, a komponovao je muziku za pozorište, film, TV produkciju, zabavne melodije, šansone, orkestralna, komorna i solistička djela, muziku za djecu i primijenjenu muziku. Zbog svog rada i opusa postao je uzor novim generacijama kompozitora i bio je redovni gost na svim značajnim koncertima.

Na jugoslovenskoj i hrvatskoj muzičkoj sceni ostavio je neizbrisiv trag brojnim mjuziklima. Kultni mjuzikl “Jalta, Jalta” od praizvedbe 29.12.1971. godine u Zagrebu izveden je više od 1500 puta u interpretaciji različitih pozorišta i njihovih ansambala, a preveden je i na njemački, talijanski i norveški jezik. Veliki uspjeh imali su i njegovi drugi mjuzikli “Velika trka” (1969.), “Dlakav život” (1976.), “Crveni otok” (1981.), “Vjenčani list” (1986.), “Car Franjo Josip u Zagrebu” (1989.), “Kralj je gol” (1994.) i “Tko pjeva zlo ne misli” (1998.) koje je realizovao najčešće u saradnji s libretistom Milanom Grgićem, redateljem Vladom Štefančićem i pjesnikom Dragom Britvićem.

Komponovao je muziku za 40-ak filmova, među kojima su “Scissors” (sa Sharon Stone), “Sky Bandits”, “Fear, Gymkata”, “The Girl”, “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna”, “Deps”, “Novinar”, “Pad Italije”, “Okupacija u 26 slika”, “Lea i Darija” te za veliki broj televizijskih serija – “Nikola Tesla”, “Ne daj se Floki”, “Nepokoreni grad”… Za filmsku muziku nagrađen je Zlatnom Arenom (1976., 1981. i 2010.), njegova muzika za film “Sky Bandits” bila je nominovana u kategoriji Best original score kod BAFT-e (British Academy Film Awards) i Američke filmske Akademije (Oscar), a najveće priznanje Camille Award dodijelio mu je 2022. godine Evropski savez društava kompozitora (ECSA) za životno djelo.

Originalna muzika iz filmova koju je Alfi komponovao gotovo se redovno objavljivala na nosačima zvuka pa je nakon objave mjuzikla “Jalta, Jalta” (Suzy, 1972. ) Jugoton 1975. godine objavio na LP-u Originalnu muziku iz filma “Seljačka buna 1573”. Godine 2015. Croatia Records objavila je i kompilaciju Alfijevih najboljih pjesama iz filmova i tv serija u izvedbi najpopularnijih pjevača poput Miša Kovača, Gabi Novak, Tereze Kesovije i mnogih drugih. Njegove najpopularnije pjesme poput onih koje su pjevali Radojka Šverko, Tereza Kesovija i Vice Vukov objavljene su u ediciji “Alfi Kabiljo Song Collection”.

Alfi Kabiljo je i autor komične opere “Casanova u Istri” (HNK Rijeka, 2009.) i baleta “Kentaur XII” (HNK Zagreb, 1979.) te opsežnog instrumentalnog opusa za solističke instrumente, kamerne ansamble i orkestar. Za gudački orkestar transkribovao je slike s izložbe M. P. Musorgskog. Zanimljivo je da su na nekoliko zimskih Olimpijada svjetski klizači izvodili koreografije na njegovu muziku. Na čelu Hrvatskog društva skladatelja bio je od 1992. do 1994. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada među kojima su: Josip Štolcer Slavenski (1986.), Povelja grada Zagreba (1999.), Milivoj Körbler (HDS, 1998.), Porin za životno djelo (2004.), Status (Hrvatska glazbena unija, 2004.), Kairos (Festival filmske glazbe u Trogiru, 2009.), Boris Papandopulo (Hrvatsko društvo skladatelja za Koncert za flautu i orkestar, 2009.), Vladimir Nazor (Ministarstvo Republike Hrvatske, 2016.), Zlatni Oktavijan (Hrvatsko društvo filmskih kritičara, 2023.). Nositelj je državnog odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Njegova obitelj, supruga Katja, kćer Daniela i sin Ilan bili su njegov temelj i najveći oslonac, a osobito se ponosio uspjesima sina Ilana, glazbenika i aranžera. Alfi Kabiljo je uz glazbu obožavao igrati tenis, a upravo je taj njegov sportski duh držao na zavidnom nivou njegovu neiscrpnu energiju.

Prije nešto više od godinu dana u Off ciklusu Zagrebačke filharmonije u KD Vatroslav Lisinski Alfiju Kabilju u čast priređena je revijalna večer Alfi Kabiljo – “Svijet je moj” koja je donijela presjek najboljih skladbi iz golemog Kabiljovog opusa. Publika je također čula i dvije nove pjesme “Posadi stablo” i “Pružimo ruke” koje je napisao za mladu pjevačku nadu Martina Kosovca. Bila je to večer kakvu dobivaju rijetki skladatelji, a Alfi Kabiljo bio je usitinu takav, skladatelj iznimnog talenta, širokog svjetonazara, čovjek koji je osvajao svojom toplinom i energijom.